Rujan 2010
Udruga za povrat imovine Brezovičko polje dala je punomoć odvjetnici Marini Sršić i ovlastila je da u ime Udruge Brezovičko polje podnese zamolbu Saboru Republike Hrvatske kojom se traži donošenje uredbe koojm bi se omogučilo vlasnicima i njihovim zakonskim nasljednicima povrat oduzete imovine na Brezovičkom polju.
Odvjetnica Marina Sršić prošli tjedan je to i učinila te predala tu zamolbu Saboru koja je samim time ušla u redovnu proceduru Sabora Republike Hrvatske.
Na stanicama ovog bloga, redovno ćemo vas izvještavati o najnovijim vijestima u vezi naše zamolbe.
22 rujan 2010
Evropska unija i pitanje oduzete imovine u Hrvatskoj
Prije ulaska u Evropsku uniju Republika Hrvatska je dužna rješiti pitanje oduzete imovine i zato vam donosimo nekoliko zanimljivosti vezano uz to problematiku:
Italija je uvjerena da će Hrvatska u prvoj polovici 2011. potpisati pristupni ugovor s Europskom unijom, te da će 2012. biti godina njezina punopravnog članstva u Uniji, izjavio je u srijedu u Zagrebu talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini, nakon razgovora s hrvatskim kolegom Gordanom Jandrokovićem. Dvojica ministara sastala su se na II. Koordinacijskom odboru ministara dviju vlada. Prvi takav susret održan je u srpnju 2009. u Rimu.
Italija je uvjerena da će Hrvatska u prvoj polovici 2011. potpisati pristupni ugovor s Europskom unijom, te da će 2012. biti godina njezina punopravnog članstva u Uniji, izjavio je u srijedu u Zagrebu talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini, nakon razgovora s hrvatskim kolegom Gordanom Jandrokovićem. Dvojica ministara sastala su se na II. Koordinacijskom odboru ministara dviju vlada. Prvi takav susret održan je u srpnju 2009. u Rimu.
Dvojica ministara su na Koordinacijskom odboru razgovarala o nedavnoj odluci hrvatskog Vrhovnog suda o denacionalizaciji.
Radi se o odluci Suda iz kolovoza 2010. kojom se stranim državljanima omogućuje povrat oduzete imovine u nacionalizaciji u bivšoj Jugoslaviji. Jandroković je kazao da Ministarstvo pravosuđa sada radi na modalitetima te odluke.
Frattini je rekao da Italija sada očekuje da se aktiviraju molbe stranih državljana koje su bile zaleđene. "Mi smo u očekivanju primjene te presude", istaknuo je Frattini.
Pod pritiskom velikih europskih sila pitanje nacionalizirane imovine stranih državljana biti će očito riješeno u skoroj budućnosti. Međutim, nejasno je kada će i na koji način doći do povrata nacionalizirane imovine ili obeštećenja hrvatskih državljana, otete od strane jugoslavenskih komunista.
U kolovou 2010 Vrhovni sud Republike donio je zanimlivu odluku kojom znatno povoljnije tretira strane državljane:
Vrhovni sud RH donio je presudu kojom se stranim državljanima omogućuje povrat oduzete imovine u nacionalizaciji, doznaje Jutarnji list. Naime, sud je potvrdio odluku Upravnog suda iz 2008. godine da se brazilskoj državljanki židovskog podrijetla, Zlati Ebenspanger isplati naknada za oduzetu zgradu u Radićevoj 35 u samom centru Zagreba. Njoj su nekretninu oduzeli za vrijeme Jugoslavije, neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Gospođa Ebenspanger je prije 13 godina podnijela zahtjev za povrat zgrade na temelju Zakona o naknadi za oduzetu imovinu u vrijeme komunističke vladavine. No, 2002. godine su joj taj zahtjev odbili te se žalila Upravnom sudu. Nedavna odluka Vrhovnog suda u njezinom slučaju svojevrsni je presedan koji je strancima otvorio put prema povratu nekretnina. Strani državljani su od hrvatske samostalnosti podnijeli čak 4211 zahtjeva za povrat oduzete imovine, a procjenjuje se kako bi država trebala isplatiti oko milijardu kuna obeštećenja.
Možemo se slobodno zapitati kad ćemo i mi građani Republike Hrvatske doći na red? Poruka je da moramo biti uporni i ne odustati od svojim prava.
16 rujan 2010
Sastanak odbora udruge Brezovičko polje - 21. 09. 2010 , u 19 sati u domu Mjesne samouprave Brezovica
U utorak 21. rujna 2010 održat će se sastanak Odbora udruge Brezovićko polje s početkom u 19 sati u domu Mjesne samouprave Brezovica.
Dnevni red:
Molim članove udruge da se svakako odazovu sastanku
U ime Odbora,
Presjednik udruge: Željko Čižmešija
Dnevni red:
- Informacija članovima Odbora udruge o poduzetim akcijama u vezi povrata oduzetog zemljišta
- Dogovor o daljem djelovanjeu udruge
- Pitanje članarine i prikupljanje novih članova
- Razno
Molim članove udruge da se svakako odazovu sastanku
U ime Odbora,
Presjednik udruge: Željko Čižmešija
18 lipanj 2010
Prikupljeni dokumenti o oduzetoj imovini predani Odvjetničkom uredu Marine Sršić
15. 07. 2010.
Predstavnici Udruge Brezovičko polje predali su svu prikupljenu dokumentaciju o oduzetoj imovini unutar Gradske četvrti Brezovica na slijedeču adresu:
Odvjetnički ured:
Marina Sršić
Trg žrtava fašizma 2
Predstavnici Udruge Brezovičko polje predali su svu prikupljenu dokumentaciju o oduzetoj imovini unutar Gradske četvrti Brezovica na slijedeču adresu:
Odvjetnički ured:
Marina Sršić
Trg žrtava fašizma 2
Taj ured ima iskustva sa sređivanjem imovinsko pravnih odnosa i u više navrata su uspješno obavili vrlo zahtjevne poslove za brojne građane iz Brezovice, poglavito iz Demerja.
Dogovoreno je da se ponovo vidimo za desetak dana nakon što se detaljnije prouči prikupljena dokumentacija.
U razgovoru smo došli do slijedečih zaključaka bolje rečeno preporuka što bi vlasnici i njihovi nasljednici trebali sami poduzeti:
- Ako več nemaju, trebaju izvaditi dokumente o svim znanim oduzetim česticama i to iz katastra i gruntovnice.
- Nakon što izvade potrebnu dokumentaciju o oduzetim česticama vlasnici i njihovi nasljednici svakako bi trebali staviti zabilježbu na oduzete čestice i to što je prije moguće da bi na taj način onemogučili upis u zemljišne knjige raznim "muljatorima".
- Obratiti se pojedinačno i kao Udruga raznim medijima, mjerodavnim ustanovama i političkim strankama.
- Svi se trebaju učlaniti u Udrugu jer samo tako se može nešto napraviti jer pojedinac teško da išta može sam postići.
Nakon što Odvjetnički ured detaljnije prouči dokumente i obavi razne upite dogovoreno je da bi njihov predstavnik došao na sastanak Odbora udruge Brezovičko polje gdje bi članovi Odbora bili upoznati sa pravnim stanjem u vezi povrata oduzete imovine i mogučim rješavanjem toga problema.
Kao što se vidi iz prijašnjih postova na ovom blogu za oduzetu imovinu građana Gradsk četvrti Brezovica zainteresirano je puno strana a sve u cilju da se na bilo koji način domognu toga izuzetno vrijednog zemljišta.
Pozivamo da se javite sa svojim primjedbama i prijedlozima ili pak ako imate kakovu značajnu informaciju vezano u ppovrat imovine.
Isto tak imajte na umu i to da bi ostvarili svoj cilj, a to je povrat oduzete imovine svaki od vlasnika i njihovih nasljednika treba dati svoj doprinos.
Pozivamo vas da se učlanite u Udrugu za povrat imovine Brezovičko polje
Nažalost moramo reči da je odaziv na učlanjenje u Udrugu dosad jako slab.
Trenutno je po mojem saznanju samo šestoro ljudi ispunilo Prijavnicu i uplatilo 50 kuna za članarinu.
Evo i popisa članova:
Ivica Palčić
Vlado Matun
Štefica Vučak
Zdenka Palčić
Bara Čižmešija
Zeljko Čižmešija
Puno ih je obečalo a nikako da ispune pristupnice koje primjerak imate na ovom blogu i možete ju sami isprintati i doznačiti najbližem članu Odbora Udruge.
Najvažnije je istači to da če samo članovi Udruge biti službeno zastupani u mogučim daljim pravnim i drugim službenim postupcima.
Osim toga, Udruga da bi djelovala ima raznih troškova koje su do sad nesebično pokrivali pojedinci a za dalje djelovanje če nam trebati još više sredstava.
Prestavnici Udruge Ivica Palčić, Zdenka Palčić i Željko Čižmešija su u zadnjih nekoliko mjeseci posjetili razne Odvjetničke urede, ustanove i pojedince i prikupili rana dokumentaciju vezano uz povrat oduzete imovine.
Večina tih dokumenata je skanirana i pohranjena na DVD disketu za što je trebalo ne par dana nego nekoliko tjedana svakodnevnog skaniranja po 5, 6 i više sati.
Uz to je poslano i više dopisa na razne strane i proučeno je puno drugih odgovarajučih dokumenata.
Sve to iziskuje jako puno vremena, ali treba biti ustrajan jer pravda može biti spora, ali može biti i dostupna.
Ovim putem vas pozivam, pogotovo sve članove Odbora udruge da se što prije učlanite u Udrugu.
Sastanak Odbora če se održati nakon što dobijemo povratnu informaciju od Odvjetničkog ureda Marine Sršić i nakon toga će Odbor udruge pripremiti održavanja skupa građana na kojem bi se građane tj. vlasnike i njihove nasljednike upoznalo sa daljim koracima.
Trenutno je po mojem saznanju samo šestoro ljudi ispunilo Prijavnicu i uplatilo 50 kuna za članarinu.
Evo i popisa članova:
Ivica Palčić
Vlado Matun
Štefica Vučak
Zdenka Palčić
Bara Čižmešija
Zeljko Čižmešija
Puno ih je obečalo a nikako da ispune pristupnice koje primjerak imate na ovom blogu i možete ju sami isprintati i doznačiti najbližem članu Odbora Udruge.
Najvažnije je istači to da če samo članovi Udruge biti službeno zastupani u mogučim daljim pravnim i drugim službenim postupcima.
Osim toga, Udruga da bi djelovala ima raznih troškova koje su do sad nesebično pokrivali pojedinci a za dalje djelovanje če nam trebati još više sredstava.
Prestavnici Udruge Ivica Palčić, Zdenka Palčić i Željko Čižmešija su u zadnjih nekoliko mjeseci posjetili razne Odvjetničke urede, ustanove i pojedince i prikupili rana dokumentaciju vezano uz povrat oduzete imovine.
Večina tih dokumenata je skanirana i pohranjena na DVD disketu za što je trebalo ne par dana nego nekoliko tjedana svakodnevnog skaniranja po 5, 6 i više sati.
Uz to je poslano i više dopisa na razne strane i proučeno je puno drugih odgovarajučih dokumenata.
Sve to iziskuje jako puno vremena, ali treba biti ustrajan jer pravda može biti spora, ali može biti i dostupna.
Ovim putem vas pozivam, pogotovo sve članove Odbora udruge da se što prije učlanite u Udrugu.
Sastanak Odbora če se održati nakon što dobijemo povratnu informaciju od Odvjetničkog ureda Marine Sršić i nakon toga će Odbor udruge pripremiti održavanja skupa građana na kojem bi se građane tj. vlasnike i njihove nasljednike upoznalo sa daljim koracima.
11 lipanj 2010
Odgovor USKOK-a na dopis o oduzetoj imovini na Brezovičkom polju
REPUBLIKA HRVATSKA
DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO
URED ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE
I ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA
Broj: KR-US-1031/10
Zagreb, 11. lipnja 2010.
MV/MV
Vezano za Vaš podnesak dostavljen 24. svibnja 2010. Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kojim ukazujete na nepravilnosti u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem na području Brezovičkog polja, koje se prema dostavljenom zemljišnoknjižnom izvatku još uvijek vodi kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Agrokombinata Zagreb, a koje zemljište je oduzeto prijašnjim vlasnicima te je u tijeku postupak povrata, kao i da društvo Poljoprerada d.d. iz Hrvatskog Leskovca, koje je pravni slijednik društva Agrokombinat Zagreb, poduzima radnje s namjerom da proda predmetno zemljište radi izgradnje golf terena, iako im predmetno zemljište nije u postupku pretvorbe procijenjeno u temeljni kapital, obavještavamo Vas da iz navoda predmetnog podneska i dostavljene dokumentacije ne proizlaze elementi kaznenih djela iz čl. 21 Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta za koje je nadležan postupati ovaj Ured, a niti nekog drugog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti. Naime, iz predmetne zamolbe proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o imovinsko-pravnim odnosima za koji nije nadležan ovaj Ured.
Slijedom navedenog, a kako navodi Vaše predstavke ne ukazuju na postojanje osnova sumnje na počinjenje kaznenih djela iz nadležnosti ovog Ureda, niti nekog drugog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, isti neće poduzimati daljnje radnje o čemu Vas ovim putem obavještavamo. Obzirom da predmetni navodi ukazuju na mogućnost da bi se u konkretnom slučaju moguće radilo i o dijelu zemljišta koje je vlasništvo Republike Hrvatske, predmetni podnesak i dostavljenu dokumentaciju proslijedili smo Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravnom odjelu, na daljnje korištenje.
ZAMJENICA RAVNATELJA
31 svibanj 2010
24 svibanj 2010
24. 05. 2010 - Dopis USKOK-u da preispita dokumentaciju o oduzetom zemljištu na Brezovičkom polju
USKOK
Ured u Zagrebu Gajeva 30a,
10 000 Zagreb
Tel: 01/4591874;
Faks: 01/ 4591878 ;
e-mail: uskok.zg@uskok.hr
Datum: 24. 05. 2010
Predmet:
Povrat oduzetog zemljišta na Brezovičkom polju
Poštovani,
Javljam vam se kao predsjednik Udruge za povrat imovine Brezovičko polje.
Građanima Brezovice i šire okolice oduzeto je poljoprivredno zemljište tokom 60’tih i početkom 70’tih godina prošlog stoljeća.
Zemljište je oduzeto na području Gradske četvrti Brezovica u svrhu gradnje Peradarske farme Agrokoka koja je poslovala u sklopu Agrokombinata koji je dobio to zemljište na korištenje. Danas je bivšu Agrokoku preuzela Poljoprerada koja je isto tako bila dio Agrokombinata.
U zadnjih nekoliko mjeseci građani Brezovice a i šire slušaju o situaciji u Poljopreradi iz Hrvatskog Leskovca koja je dovedena u stečaj i tu se govori o tome da Poljoprerada namjerava prodati (poljoprivredno) zemljište za gradnju golf terena itd..Na Radiju 101 obljavljen je intervju sa Ivicom Rogicem, regionalnim povjerenikom sindikata PPDIV’a i radnikom u tvrti Pojoprerada iy Hrvatskog Leskovca koji se može nači na slijedečoj web adresi:
http://www.radio101.hr/vijesti/intervju/ivica-rogic-poljoprerada-se-gasi-zbog-golf-terena
On kao predstavnik sindikata navodi slijedeče: ”Poljoprerada proizvodi stočnu hranu i konzumna jaja koja su tražena na tržištu. Ona naplaćuje sve što proizvodi, a ne proizvodi. Vlasnici i menadžment očito imaju ciljeve ne raditi dalje”, kaže Rogić. ”Poljoprerada se nalazi na parceli dugačkoj dva kilometra, koja se proteže od Hrvatskog Leskovca do Brezovice. Jedan političar rekao je u Saboru da je kapital svaka parcela s koje se vidi katedrala. Vjerujem da je cilj upravo ta parcela i da su u pozadini problema Poljoprerade apetiti građevinskog lobija, te da je plan na toj parceli raditi golf igralište. Moram reći da mi sindikalci i radnici Poljoprerade nemamo ništa protiv, ali zahtijevamo da tih sto ljudi koji sada proizvode jaja i stočnu hranu bogatunima nose golf palice za pet tisuća kuna mjesečno uz plaćene doprinose.”
Mi kao vlasnici i nasljednici oduzete imovine i kao Udruga građana Brezovice za povrat imovine s velikom pozornošču pratimo zbivanja oko Poljoprerade jer se tu radi o zemljištu koje je oduzeto građanima Brezovice i do sada je svega 12 % toga odzetoga zemljišta vračeno vlasnicima dok velika večina vlasnika i dalje nemože ostvariti svoja prava.
Kako je moguče da sada Poljoprerada nastoji prodati to isto zemljište kojeg po zakonu i nisu mogli postati vlasnicima, a da se to zemljište ne vrača pravim vlasnicima i njihovim nasljednicima?
Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća potvrđuje sljedeće:
Članak 2.
U društveni kapital ne ulazi poljoprivredno zemljište koje je vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945. Jasno je da je protivno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća u imovinu tadašnje Agrokoke ušlo nasilno oduzeto poljoprivredno zemljište na Brezovičkom polju i to je još jedna u nizu nepravilnosti gdje se ne poštuju ni Ustav ni zakoni Republike Hrvatske.
Nakon 1990. u Republici Hrvatskoj kao samostalnoj državi dolazi do usvajanja niza novih zakona. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu od 23. srpnja 1991. (NN br. 34/91), kojim je u skladu s čl. 3. Zakona izvršena pretvorba vlasništva na poljoprivrednom zemljištu koje se u ranijem političkom sustavu smatralo društvenim, a nalazilo se izvan građevinskih područja naselja, Republika Hrvatska postaje nositeljem vlasničkih prava i na poljoprivrednom zemljištu u k.o. Brezovica na Brezovičkom polju.
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i njegovim kasnijim izmjenama i dopunama određen je pojam poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, njegova namjena, zaštita, promet kao i oblici te načini njegovim raspolaganjem. Također, stavak 2. članka 3. istog zakona određuje, citiramo; …“ Poljoprivredno zemljište koje je ranijim vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945. ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske do donošenja propisa o denacionalizaciji i vraćanju poljoprivrednog zemljišta prijašnjim vlasnicima“.
Dakle, temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivredno zemljište koje se do tada nalazilo u društvenom vlasništvu prešlo je po sili zakona u vlasništvo Republike Hrvatske koja je tako postala nositeljem prava vlasništva nad cjelokupnim poljoprivrednim zemljištem. Time je ujedno poljoprivredno zemljište postalo vlasništvom Republike Hrvatske i, dakle, imalo poznatog vlasnika pa slijedom ovih činjenica nije smjelo ući u društveni kapital poduzeća u pretvorbi.
Zemljište je zagađeno, zapušteno i neobrađeno za što i Republika Hrvatska i Grad Zagreb kao jedinica lokalne samouprave na čijem je to podučju snose odgovornost.
Od prijašnjih 4 farme unutar “Agrokoke“ radi još samo jedna i to se vrlo lako može vidjeti i utvrditi odlaskom na teren do njih samih.
Ako su farme prestale s radom i ako je zemljište neobrađeno jasno je da postoje uvjeti da se to zemljište vrati prijašnjim vlasnicima ili da im se pak dodijeli zamjensko iste kvalitete.
U samom postupku povrata oduzetog zemljišta tj. donošenja raznih zakona i raznih uredbi kršili su se brojni zakoni i Ustavom Republike Hrvatske vlasnicima i njihovim nasljednicima zagarantirana prava i mi vlasnici i njihovi nasljednici se pozivamo između ostaloga na sljedeće:
Ustav Republike Hrvatske•
Članak 3. nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša.•
Članak 19. Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.
II. TEMELJNE ODREDBE,u članku 5. Ustava Republike Hrvatske jasno piše u stavku 2. “Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske“.III. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA,u članku 14. između ostaloga stoji, da su svi pred zakonom jednaki, a u članku 19. sadržan je izričit zahtjev da: …“Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu“. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
Članak 48.Jamči se pravo vlasništva.Jamči se pravo nasljeđivanja.
Naša ljudska prava i temeljne građanske slobode su ozbiljno narušene onemogućavanjem povrata nasilno oduzetog zemljišta na Brezovičkom polju što predstavlja kršenje Konvencije o ljudskim pravima i slobodama, koje je potpisnica i Republika Hrvatska.
Isto tako se pozivamo se na Upravni sud Republike Hrvatske i tražimo poništenje rješenja o eksproprijaciji poljoprivrednog zemljišta na Brezovičkom polju sukladno s odlukom Upravnog suda Republike Hrvatske US 5780/1996 od 28. siječnja 1998. godine kojom se traži poništenje eksproprijacije poljoprivrednog zemljišta.
Neshvatljivo je da je procjena Područne porezne uprave Grada Zagreba 10 Kn za kvadratni metar toga zemljišta, a svi znamo da vrijedi daleko vise pogotovu ako se prenamijeni u građevinsko.
Zar je moguće da bi netko mogao otkuptiti zemljište po toj mizernoj cijeni a da pravi vlasnici i nasljednici ostanu ”praznih ruku”.
Mi kao Udruga građana za povrat imovine iz Brezovice vas molimo da onemogučite bilo kakovu manipulaciju i mešetarenje tim zemljištem jer to zemljište nemože nikome drugome doči u ruke nego samo pravim vlasnicima i nasljednicima.Mi smatramo da to zemljište nemože uči u stečajnu masu Poljoprerade jer nikada nije ni smjeli biti u njihovom vlasništvu.
Poljoprerada tj. Agrokoka su se u više navrata (prema podacima iz Gruntovnice) nastojali upisati kao vlasnici u na svo poljoprivredno zemljište u zemljišne knjige i njihovi zagtjevi su odbijeni.
Molimo vas da onemogučite bilo kakovu dalju malverzaciju tim zemljištem i trazimo od vas da se stavi moratorij na bilo kakovu prodaju toga zemljišta.
Molimo vas da preispitate svu dokumentaciju vezanu uz nasilno oduzeto zemljište na Brezovičkom polju i da poduzmete potrebne radnje koje bi omogučile pravim vlasnicima i njihovim nasljednicima da ostvare svoje prava u potpunosti.
Mi smo isto tako spremni na razgovore sa mjerodavnim organima, ustanovama i institucijama kako bi što prije riješili pitanje povrata zemljišta za one koji nisu do sada podnijeli zahtjeve ili koji su ih podnijeli ali iz raznoraznih razloga ti zahtjevi jos nisu riješeni. Ako bi ti razgovori bili svrsishodni onda bi to moglo dovesti i do rješenja kojim bi bile zadovoljne sve zainteresirane strane i na taj način bi se ispravila dugogodišnja nepravda i izbjeglo dugogodišnje pravne i druge postupke.
Popis dijela čestica u privitku.
Datum: 24. 05. 2010
U ime udruge za povrat imovine Brezovičko polje:
Predsjednik Udruge: Željko Čižmešija v.r.
Ured u Zagrebu Gajeva 30a,
10 000 Zagreb
Tel: 01/4591874;
Faks: 01/ 4591878 ;
e-mail: uskok.zg@uskok.hr
Datum: 24. 05. 2010
Predmet:
Povrat oduzetog zemljišta na Brezovičkom polju
Poštovani,
Javljam vam se kao predsjednik Udruge za povrat imovine Brezovičko polje.
Građanima Brezovice i šire okolice oduzeto je poljoprivredno zemljište tokom 60’tih i početkom 70’tih godina prošlog stoljeća.
Zemljište je oduzeto na području Gradske četvrti Brezovica u svrhu gradnje Peradarske farme Agrokoka koja je poslovala u sklopu Agrokombinata koji je dobio to zemljište na korištenje. Danas je bivšu Agrokoku preuzela Poljoprerada koja je isto tako bila dio Agrokombinata.
U zadnjih nekoliko mjeseci građani Brezovice a i šire slušaju o situaciji u Poljopreradi iz Hrvatskog Leskovca koja je dovedena u stečaj i tu se govori o tome da Poljoprerada namjerava prodati (poljoprivredno) zemljište za gradnju golf terena itd..Na Radiju 101 obljavljen je intervju sa Ivicom Rogicem, regionalnim povjerenikom sindikata PPDIV’a i radnikom u tvrti Pojoprerada iy Hrvatskog Leskovca koji se može nači na slijedečoj web adresi:
http://www.radio101.hr/vijesti/intervju/ivica-rogic-poljoprerada-se-gasi-zbog-golf-terena
On kao predstavnik sindikata navodi slijedeče: ”Poljoprerada proizvodi stočnu hranu i konzumna jaja koja su tražena na tržištu. Ona naplaćuje sve što proizvodi, a ne proizvodi. Vlasnici i menadžment očito imaju ciljeve ne raditi dalje”, kaže Rogić. ”Poljoprerada se nalazi na parceli dugačkoj dva kilometra, koja se proteže od Hrvatskog Leskovca do Brezovice. Jedan političar rekao je u Saboru da je kapital svaka parcela s koje se vidi katedrala. Vjerujem da je cilj upravo ta parcela i da su u pozadini problema Poljoprerade apetiti građevinskog lobija, te da je plan na toj parceli raditi golf igralište. Moram reći da mi sindikalci i radnici Poljoprerade nemamo ništa protiv, ali zahtijevamo da tih sto ljudi koji sada proizvode jaja i stočnu hranu bogatunima nose golf palice za pet tisuća kuna mjesečno uz plaćene doprinose.”
Mi kao vlasnici i nasljednici oduzete imovine i kao Udruga građana Brezovice za povrat imovine s velikom pozornošču pratimo zbivanja oko Poljoprerade jer se tu radi o zemljištu koje je oduzeto građanima Brezovice i do sada je svega 12 % toga odzetoga zemljišta vračeno vlasnicima dok velika večina vlasnika i dalje nemože ostvariti svoja prava.
Kako je moguče da sada Poljoprerada nastoji prodati to isto zemljište kojeg po zakonu i nisu mogli postati vlasnicima, a da se to zemljište ne vrača pravim vlasnicima i njihovim nasljednicima?
Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća potvrđuje sljedeće:
Članak 2.
U društveni kapital ne ulazi poljoprivredno zemljište koje je vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945. Jasno je da je protivno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća u imovinu tadašnje Agrokoke ušlo nasilno oduzeto poljoprivredno zemljište na Brezovičkom polju i to je još jedna u nizu nepravilnosti gdje se ne poštuju ni Ustav ni zakoni Republike Hrvatske.
Nakon 1990. u Republici Hrvatskoj kao samostalnoj državi dolazi do usvajanja niza novih zakona. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu od 23. srpnja 1991. (NN br. 34/91), kojim je u skladu s čl. 3. Zakona izvršena pretvorba vlasništva na poljoprivrednom zemljištu koje se u ranijem političkom sustavu smatralo društvenim, a nalazilo se izvan građevinskih područja naselja, Republika Hrvatska postaje nositeljem vlasničkih prava i na poljoprivrednom zemljištu u k.o. Brezovica na Brezovičkom polju.
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i njegovim kasnijim izmjenama i dopunama određen je pojam poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, njegova namjena, zaštita, promet kao i oblici te načini njegovim raspolaganjem. Također, stavak 2. članka 3. istog zakona određuje, citiramo; …“ Poljoprivredno zemljište koje je ranijim vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945. ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske do donošenja propisa o denacionalizaciji i vraćanju poljoprivrednog zemljišta prijašnjim vlasnicima“.
Dakle, temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivredno zemljište koje se do tada nalazilo u društvenom vlasništvu prešlo je po sili zakona u vlasništvo Republike Hrvatske koja je tako postala nositeljem prava vlasništva nad cjelokupnim poljoprivrednim zemljištem. Time je ujedno poljoprivredno zemljište postalo vlasništvom Republike Hrvatske i, dakle, imalo poznatog vlasnika pa slijedom ovih činjenica nije smjelo ući u društveni kapital poduzeća u pretvorbi.
Zemljište je zagađeno, zapušteno i neobrađeno za što i Republika Hrvatska i Grad Zagreb kao jedinica lokalne samouprave na čijem je to podučju snose odgovornost.
Od prijašnjih 4 farme unutar “Agrokoke“ radi još samo jedna i to se vrlo lako može vidjeti i utvrditi odlaskom na teren do njih samih.
Ako su farme prestale s radom i ako je zemljište neobrađeno jasno je da postoje uvjeti da se to zemljište vrati prijašnjim vlasnicima ili da im se pak dodijeli zamjensko iste kvalitete.
U samom postupku povrata oduzetog zemljišta tj. donošenja raznih zakona i raznih uredbi kršili su se brojni zakoni i Ustavom Republike Hrvatske vlasnicima i njihovim nasljednicima zagarantirana prava i mi vlasnici i njihovi nasljednici se pozivamo između ostaloga na sljedeće:
Ustav Republike Hrvatske•
Članak 3. nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša.•
Članak 19. Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.
II. TEMELJNE ODREDBE,u članku 5. Ustava Republike Hrvatske jasno piše u stavku 2. “Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske“.III. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA,u članku 14. između ostaloga stoji, da su svi pred zakonom jednaki, a u članku 19. sadržan je izričit zahtjev da: …“Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu“. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
Članak 48.Jamči se pravo vlasništva.Jamči se pravo nasljeđivanja.
Naša ljudska prava i temeljne građanske slobode su ozbiljno narušene onemogućavanjem povrata nasilno oduzetog zemljišta na Brezovičkom polju što predstavlja kršenje Konvencije o ljudskim pravima i slobodama, koje je potpisnica i Republika Hrvatska.
Isto tako se pozivamo se na Upravni sud Republike Hrvatske i tražimo poništenje rješenja o eksproprijaciji poljoprivrednog zemljišta na Brezovičkom polju sukladno s odlukom Upravnog suda Republike Hrvatske US 5780/1996 od 28. siječnja 1998. godine kojom se traži poništenje eksproprijacije poljoprivrednog zemljišta.
Neshvatljivo je da je procjena Područne porezne uprave Grada Zagreba 10 Kn za kvadratni metar toga zemljišta, a svi znamo da vrijedi daleko vise pogotovu ako se prenamijeni u građevinsko.
Zar je moguće da bi netko mogao otkuptiti zemljište po toj mizernoj cijeni a da pravi vlasnici i nasljednici ostanu ”praznih ruku”.
Mi kao Udruga građana za povrat imovine iz Brezovice vas molimo da onemogučite bilo kakovu manipulaciju i mešetarenje tim zemljištem jer to zemljište nemože nikome drugome doči u ruke nego samo pravim vlasnicima i nasljednicima.Mi smatramo da to zemljište nemože uči u stečajnu masu Poljoprerade jer nikada nije ni smjeli biti u njihovom vlasništvu.
Poljoprerada tj. Agrokoka su se u više navrata (prema podacima iz Gruntovnice) nastojali upisati kao vlasnici u na svo poljoprivredno zemljište u zemljišne knjige i njihovi zagtjevi su odbijeni.
Molimo vas da onemogučite bilo kakovu dalju malverzaciju tim zemljištem i trazimo od vas da se stavi moratorij na bilo kakovu prodaju toga zemljišta.
Molimo vas da preispitate svu dokumentaciju vezanu uz nasilno oduzeto zemljište na Brezovičkom polju i da poduzmete potrebne radnje koje bi omogučile pravim vlasnicima i njihovim nasljednicima da ostvare svoje prava u potpunosti.
Mi smo isto tako spremni na razgovore sa mjerodavnim organima, ustanovama i institucijama kako bi što prije riješili pitanje povrata zemljišta za one koji nisu do sada podnijeli zahtjeve ili koji su ih podnijeli ali iz raznoraznih razloga ti zahtjevi jos nisu riješeni. Ako bi ti razgovori bili svrsishodni onda bi to moglo dovesti i do rješenja kojim bi bile zadovoljne sve zainteresirane strane i na taj način bi se ispravila dugogodišnja nepravda i izbjeglo dugogodišnje pravne i druge postupke.
Popis dijela čestica u privitku.
Datum: 24. 05. 2010
U ime udruge za povrat imovine Brezovičko polje:
Predsjednik Udruge: Željko Čižmešija v.r.
12 svibanj 2010
Dvorac Brezovica propada - slike
Zbog sramotnog propadanja dvorca Brezovica, akademski slikar Ivan Obsieger je kao građanin Republike Hrvatske podnio prijavu protiv Zagrebačke nadbiskupije, Ministarstva kulture, Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Poduzeća Splendid i protiv nepoznate osobe ili više njih, zbog zanemarivanja, devastacije i potpunog uništavanja dvorca Brezovica.
Dvorac je u nekoliko navrata provaljen, razbijeni su prozori i drvenarija, freske u glavnoj dvorani su djelomično potpuno uništene grafitima, u sanitarnom čvoru mjesecima punom snagom curi voda, povremeno je upaljena električna rasvjeta, krov prokišnjava, puno je truleži i smeća.
U dvorcu je pokradeno sve što je bilo moguće pokrasti. Pitanje je dana kada će dvorac Brezovica biti potpuno uništen, krov će se urušiti i tada će po sili Zakona spomenik kulture i povijesti biti brisan kao takav iz Registra, a što, može biti, vlasnik priželjkuje zbog svojih interesa.
DVORAC BREZOVICA I ODNOS CRKVE SPRAM HRVATSKOG DRUŠTVA
DIJALOG KULTURNE BAŠTINE I LJUDSKIH PRAVA U DVORCU BREZOVICA
Saznajemo da je predsjedniku HBK mons. Marinu Srakiću dodijeljena, na Međunarodni dan ljudskih prava, nagrada HHO za unaprjeđenje međureligijskog dijaloga i vjersku toleranciju.Dodijeljena je nobelova nagrada za mir Barracku Obami. Nije dodijeljena za ono što je napravio, nego za ono što se od njega očekuje da napravi – toliko očekivani mir u dijelu svijeta u koji se šalju nove vojne snage.Vidimo da se nagrade po novom dijele za buduće čine. Bez obzira koliko su realni i da li će se zbiti.Nije li poštivanje zakonitosti prošlog i sadašnjeg vremena uvjet da se primi nagrada? Marin Srakić ne poštuje zakon kada je riječ o baštinjenju kulturnog nasljeđa Republike Hrvatske u slučaju devastiranog dvorca Brezovica u vlasništvu zagrebačke Nadbiskupije.Nepoštivanje dijaloga između onih koji drže do osnovnih načela pravne države i poštivanja njezinih zakona i Nadbiskupije zagrebačke (kao „moralnog i etičkog stupa“ provođenja zakona) je nonsens sam po sebi. Primanjem nagrade gospodin Srakić vjerojatno tek preuzima impuls poštivanja zakonitosti u slučaju dvorca Brezovica. Prije primanja nagrade obveze su bile zamagljene drugim aktivnostima – briga kardinala, nadbiskupa i biskupa oko izbora novog hrvatskog Baracka Obame koji treba biti „kršten“, „katolik“ ili „kršćanin“ – u zavisnosti od razumijevanja samih pojmova. Sredstva za uređenje Brezovice namirit će se iz proračunskih sredstava RH po ustoličenju novog predsjednika RH.Pravedna je to i pravna priča nadbiskupije – primanje nekretnina u vlasništvo, a uređenje državnim sredstvima (ako novi predsjednik bude „kršten“). Ako budući predsjednik ne bude po volji biskupima i stanju ljudskih prava u Hrvatskoj tada će se upotrijebiti američki način uspostave prava crkve na situaciju u Brezovici – zagovornici zakonitosti bit će prikazani kao oruđe rata protiv crkve i čimbenici obmane javnosti. U tom slučaju vlasnik nekretnine neće biti zainteresiran za dijalog s Ministarstvom kulture u obnovi dvorca. Baština svetog Petra (Sveta Stolica) trebat će sklopiti novi Međunarodni ugovor o sudjelovanju proračunskih sredstava RH u obnovi.
Saznajemo da je predsjedniku HBK mons. Marinu Srakiću dodijeljena, na Međunarodni dan ljudskih prava, nagrada HHO za unaprjeđenje međureligijskog dijaloga i vjersku toleranciju.Dodijeljena je nobelova nagrada za mir Barracku Obami. Nije dodijeljena za ono što je napravio, nego za ono što se od njega očekuje da napravi – toliko očekivani mir u dijelu svijeta u koji se šalju nove vojne snage.Vidimo da se nagrade po novom dijele za buduće čine. Bez obzira koliko su realni i da li će se zbiti.Nije li poštivanje zakonitosti prošlog i sadašnjeg vremena uvjet da se primi nagrada? Marin Srakić ne poštuje zakon kada je riječ o baštinjenju kulturnog nasljeđa Republike Hrvatske u slučaju devastiranog dvorca Brezovica u vlasništvu zagrebačke Nadbiskupije.Nepoštivanje dijaloga između onih koji drže do osnovnih načela pravne države i poštivanja njezinih zakona i Nadbiskupije zagrebačke (kao „moralnog i etičkog stupa“ provođenja zakona) je nonsens sam po sebi. Primanjem nagrade gospodin Srakić vjerojatno tek preuzima impuls poštivanja zakonitosti u slučaju dvorca Brezovica. Prije primanja nagrade obveze su bile zamagljene drugim aktivnostima – briga kardinala, nadbiskupa i biskupa oko izbora novog hrvatskog Baracka Obame koji treba biti „kršten“, „katolik“ ili „kršćanin“ – u zavisnosti od razumijevanja samih pojmova. Sredstva za uređenje Brezovice namirit će se iz proračunskih sredstava RH po ustoličenju novog predsjednika RH.Pravedna je to i pravna priča nadbiskupije – primanje nekretnina u vlasništvo, a uređenje državnim sredstvima (ako novi predsjednik bude „kršten“). Ako budući predsjednik ne bude po volji biskupima i stanju ljudskih prava u Hrvatskoj tada će se upotrijebiti američki način uspostave prava crkve na situaciju u Brezovici – zagovornici zakonitosti bit će prikazani kao oruđe rata protiv crkve i čimbenici obmane javnosti. U tom slučaju vlasnik nekretnine neće biti zainteresiran za dijalog s Ministarstvom kulture u obnovi dvorca. Baština svetog Petra (Sveta Stolica) trebat će sklopiti novi Međunarodni ugovor o sudjelovanju proračunskih sredstava RH u obnovi.
Propadanje dvorca Brezovica uvrjeda je Domovini
Pripremili: Robert Krmpotić, Nenad Piskač,Ivan Obsieger
Hrvatsko slovo
Kad smo toga vrućeg četvrtka 30. srpnja krenuli put Brezovice zagrebački se asfalt topio u tzv. špici turističke sezone. Zatišje pred koncert U2. U svemu tome ima i dobrih strana: Zagreb je gotovo prazan, nema gužve, semafori rade, nema prometne nervoze. Vozimo cestom kojom sam nekada vijugao do vatrenog položaja, pa mi sjećanja na te dane dodatno dižu temperaturu. Još u vrućoj školjki automobila slikar Ivan Obsieger, koji godinama neumorno upozorava na propadanje dvorca Brezovica, obasipa nas podatcima o vlasnicima dvorca, o freskama na zidu dvorane prvoga kata, o povijesti ove građevine koja spada u prvu kategoriju spomenika kulture, i o prirodi koja ga okružuje. Tada smo još mislili kako ćemo cijeloj priči posvetiti jednu stranicu. Ali...
Parkirali smo u perivoj, zapušten, nekošen perivoj, koji tek u grubim naznakama daje mašti za volju – nekad je očito bio prekrasan. Korov raste čak i po stazama sve do platoa pred dvorcem. Zarasla stabla možda se još sjećaju riječi – hortikultura. Prvo pitanje – ima li koga tko čuva perivoj i dvorac. Očito takve stalne službe nema. Odmah u oči upadaju išarani zidovi, na grafitima najčešće piše UMB. Što to znači, pitamo se. Navodno je riječ o kratici imena skupine koja ovdje nesmetano provodi „slobodno vrijeme“ uništavajući sve što se uništiti može. Uglavnom noću.
Obsieger pokazuje na razvaljenu OSB dasku desnog prozora u prizemlju. „Prije dva dana daska je bila pribijena na prozor“. Upozorava nas i moli da pišemo o propadanju Brezovice – jer se stvar još stigne spasiti. Baš kao što je svojedobno upozoravao Antun Gustav Matoš: „Kad pogledate s svrha Mesnićke ulice ili sa Štrosmajerovog šetališta, vidjet ćete nadesno iza Savskog mosta prema Vukomeričkim goricama, nalijevo od Stupnika u simforniji pitome ravnice dvije, tri bijele pjege: crkvu, župni dvor, a nalijevo u parku stari grad, plemićki dvorac... To Vam je Brezovica. Za dva sata dobra pješačenja ste tamo... tu, pod starim, časnim ovim krovom, naučio sam i ja najveću ljudsku dužnost našu: da razumijemo našu zemlju i naš narod, da iznad svega na svijetu ljubimo domovinu i da svaku uvredu njoj nanesenu osjetimo kao mraz na vlastiti obraz, kao osobnu uvredu“.
Sadašnje stanje dvorca jest uvrjeda Domovini
Čudimo se šumu vode što dolazi iz unutrašnjosti. Da, u nekadašnjim sanitarnim prostorima nesmetano žubori voda, ona iz vodovoda. Naš vodič već je izračunao koliko je to godišnje „kubika“ puta toliko i toliko kuna. Boli glava. Milijuni su u pitanju. Samo za vodu!
Vidi se kako su svi prozori porazbijani. Gdjegdje vise prozorska krila. Oluci truli. Unutrašnjost je totalno zapuštena, hodnici puni stakla, praznih boca, nekoliko razvaljenih kreveta, naznaka drogiranja nepoznatih vandala. Krš i lom. Freska, do koje je slikaru nekako, čini se, najviše stalo, također je uništena grafitima. Još se drži stari kamin i sve to nemoćno promatra, sam u prljavoj središnjoj dvorani na prvom katu. Iako je propuh, jer prozorskih stakala nema, užasno zaudara, što od ustajalog zraka, što od vlage, otpale žbuke, smeća...
Pred ulaz parkira se automobil. Pomislismo kako dolazi čuvarska služba. Ne, riječ je o inspektorima Ministarstva kulture. I oni fotografiraju. Upoznajemo se. Kažu da su došli provjeriti daske na prozorima. Pitamo, možemo li dobiti izjavu. Ne. Jedino putem glasnogovornika. Dobro, i bez glasnogovornika vidimo o čemu je riječ. Idemo dalje uokolo dvorca kroz visoki drač i još više koprive. Miris podivljalog bilja odvodi nas u prošlost...
Na gospoštiji Brezovica, zna se, godine1217. stoluje knez Jaroslav, pa njegov sin Ivan Okićki. Od ondašnjeg 13. stoljeća, do današnjeg početka 21. stoljeća, znamo da se Ivanovi potomci spominju do godine 1488. Onda dolaze obitelj Dragostić pa Mrnjavčević, a 1663. posjed je u Zrinskih. Godine 1691. prelazi obitelji Drašković. Pretpostavlja se da Ivan V. Drašković započinje izgradnju baroknog dvorca, ovoga koji sad stoji pred nama. Sredinom 18. stoljeća Draškovići grade crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije i kapelicu uz dvorac. Od 1807. dvorac je pod banom Gyulayjem. Zatim ga kupuje zagrebački veletrgovac Auš, te napokon od njega Zagrebačka nadbiskupija (1912.) i drži ga sve do 1946. kad smo pali pod oslobođenje. U međuvremenu kardinal Alojzije Stepinac dao je 1939. izgraditi samostan, karmel, tik uz dvorac gdje su i danas sestre karmelićanke. Komunističke vlasti oslobodile su dvorac cjelokupnog inventara, stilskog namještaja, biblioteke... Oslobodile su perivoj stoljetnih hrastova, bukva i crnogorice. A one freske zbog kojih Obsieger danas ne može mirno spavati prebojane su sivom bojom. Šezdesetih godina su očišćene i restaurirane. Nastale su 1776. po narudžbi grofa Kazmira Draškovića i prikazuju događaje iz semodgodišnjeg rata u kojima je sudjelovao Drašković, i „imaju značajnu umjetničku virjednost i predstavljaju rijetki sačuvani primjer zidnog slikarstva baroknih dvoraca u Hrvatskoj“. Autor je nepoznat, predpostavlja se kako je riječ o nekom od bečkih fresko-slikara.
Dvorac je 1955. ipak proglašen spomenikom kulture. I kao takav predan je na upravljanje gostiteljima. U njemu je bio disco-klub, restoran... U jednoj sporednoj građevini u parku stvarala je nekolicina hrvatskih slikara, dok ih gostitelji nisu prisilili da oslobode prostor „od osoba i stvari“. Prije negoli je godine 2007. u izrazito lošem stanju vraćen Nadbiskupiji zagrebačkoj još je jednom dvorac temeljito opljačkan, odneseno je sve što se moglo odnijeti, od radijatora do instalacija. Daljnju devastaciju dvorca nisu spriječile ni daske na prozorima, zabijene „po propisima“. U međuvremenu svaki tjedan događa se novi incident, provala u dvorac.
Iz Nadbiskupije kažu da je obnova ovoga spomenika nulte kategorije skupa, te da zahtijeva složene zahvate konzervatora, građevinara, arhitekata. Dosad nema zadovoljavajućeg prijedloga koji bi dao cjelovito rješenje. Dvorac je zatvoren prema propisima Ministarstva. I što sad? Provale su stvar policije. Zaštita je stvar vlasnika. Ministarstvo kulture skrbi o kulturnim dobrima temeljem Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi i zahtjeva za financiranjem, na preporuku Hrvatskog vijeća za kulturna dobra. Još jednom – i što sad?
Možda je najbolji, ali dugoročni, odgovor dao dr. Vinicije Lupis, znanstveni suradnik Instituta Ivo Pilar, u intervjuu Glasu Koncila (9. kolovoza, str. 8 i 9): „Crkva u Hrvata treba poraditi na svom neovisnom sustavu zaštite spomenika, a ne ovisiti o 'milosti' državnih institucija. Crkva treba organizirati mrežu restauratora i konzervatora koji su vjernici, i koji će s mnogo poleta i žara obavljati svoj posao na dobrobit hrvatskog naroda“. Potpisujemo.
I dodajemo kako bi u međuvremenu nekoliko nezaposlenih hrvatskih branitelja rado prihvatila posao čuvanja dvorca, njegova čišćenja i elementarnog uređenja okoliša. To bi za početak bio dobar znak. Za dragovoljnu šire organiziranu radnu akciju čišćenja i sami bi se javili. Kao što znamo Crkva se u povodu proturecesijskih nastojanja ove godine odrekla 50 milijuna kuna. Ne kažemo da bi taj iznos pokrio sve što na dvorcu treba uraditi, ali ovaj biser udaljen samo pola sata vožnje od središta Zagreba, bez obzira na recesiju, treba obnoviti, sačuvati, dati mu dušu.
Prije odlaska Ivan Obsieger insistira da pogledamo i građevinu u nekadašnjem parku u kojoj su od 1968. do 1999. stvarali hrvatski slikari. Atelier Brezovica, kako to gordo zvuči, danas je zapušteno zdanje, razbijenih prozora. Slikar nam pokazuje prozor svoga nekadašnjeg ateliera. Probijamo se prozoru kroz koprive, a stopala o nešto zapinju. Među gustim šipražjem pobacan Novi zavjet, izdanje Kršćanske sadašnjosti, prepoznajemo ga po plavim koricama. Desetci njih trunu porazbacani u visokoj gustoj travi, a većina u provaljenoj i opustošenoj prostoriji nekadašnjega ateliera. Dio krova više ne postoji, zjape šuplji zidovi. Ne možemo vjerovati! Pokraj ateliera ostatci „logorske vatre“, ložilo se i velike balvane, a za potpalu dobro dođe i Novi zavjet. Kako to nitko nije vidio i spriječio? Pitamo se kako je noću karmelićankama u samostanu preko puta.
- Robert, znaš kaj? Ovo što smo vidjeli je očajno.
- Strašno. Ovdje sam često kao klinac dolazio s roditeljima. Tema je za „duplericu“ s puno fotografija. Neka se vidi da nam nije svejedno.
- Pazite da ne dobijete po prstima – upozorava Obsieger, poučen vlastitim iskustvom.
Hrvatsko slovo
Kad smo toga vrućeg četvrtka 30. srpnja krenuli put Brezovice zagrebački se asfalt topio u tzv. špici turističke sezone. Zatišje pred koncert U2. U svemu tome ima i dobrih strana: Zagreb je gotovo prazan, nema gužve, semafori rade, nema prometne nervoze. Vozimo cestom kojom sam nekada vijugao do vatrenog položaja, pa mi sjećanja na te dane dodatno dižu temperaturu. Još u vrućoj školjki automobila slikar Ivan Obsieger, koji godinama neumorno upozorava na propadanje dvorca Brezovica, obasipa nas podatcima o vlasnicima dvorca, o freskama na zidu dvorane prvoga kata, o povijesti ove građevine koja spada u prvu kategoriju spomenika kulture, i o prirodi koja ga okružuje. Tada smo još mislili kako ćemo cijeloj priči posvetiti jednu stranicu. Ali...
Parkirali smo u perivoj, zapušten, nekošen perivoj, koji tek u grubim naznakama daje mašti za volju – nekad je očito bio prekrasan. Korov raste čak i po stazama sve do platoa pred dvorcem. Zarasla stabla možda se još sjećaju riječi – hortikultura. Prvo pitanje – ima li koga tko čuva perivoj i dvorac. Očito takve stalne službe nema. Odmah u oči upadaju išarani zidovi, na grafitima najčešće piše UMB. Što to znači, pitamo se. Navodno je riječ o kratici imena skupine koja ovdje nesmetano provodi „slobodno vrijeme“ uništavajući sve što se uništiti može. Uglavnom noću.
Obsieger pokazuje na razvaljenu OSB dasku desnog prozora u prizemlju. „Prije dva dana daska je bila pribijena na prozor“. Upozorava nas i moli da pišemo o propadanju Brezovice – jer se stvar još stigne spasiti. Baš kao što je svojedobno upozoravao Antun Gustav Matoš: „Kad pogledate s svrha Mesnićke ulice ili sa Štrosmajerovog šetališta, vidjet ćete nadesno iza Savskog mosta prema Vukomeričkim goricama, nalijevo od Stupnika u simforniji pitome ravnice dvije, tri bijele pjege: crkvu, župni dvor, a nalijevo u parku stari grad, plemićki dvorac... To Vam je Brezovica. Za dva sata dobra pješačenja ste tamo... tu, pod starim, časnim ovim krovom, naučio sam i ja najveću ljudsku dužnost našu: da razumijemo našu zemlju i naš narod, da iznad svega na svijetu ljubimo domovinu i da svaku uvredu njoj nanesenu osjetimo kao mraz na vlastiti obraz, kao osobnu uvredu“.
Sadašnje stanje dvorca jest uvrjeda Domovini
Čudimo se šumu vode što dolazi iz unutrašnjosti. Da, u nekadašnjim sanitarnim prostorima nesmetano žubori voda, ona iz vodovoda. Naš vodič već je izračunao koliko je to godišnje „kubika“ puta toliko i toliko kuna. Boli glava. Milijuni su u pitanju. Samo za vodu!
Vidi se kako su svi prozori porazbijani. Gdjegdje vise prozorska krila. Oluci truli. Unutrašnjost je totalno zapuštena, hodnici puni stakla, praznih boca, nekoliko razvaljenih kreveta, naznaka drogiranja nepoznatih vandala. Krš i lom. Freska, do koje je slikaru nekako, čini se, najviše stalo, također je uništena grafitima. Još se drži stari kamin i sve to nemoćno promatra, sam u prljavoj središnjoj dvorani na prvom katu. Iako je propuh, jer prozorskih stakala nema, užasno zaudara, što od ustajalog zraka, što od vlage, otpale žbuke, smeća...
Pred ulaz parkira se automobil. Pomislismo kako dolazi čuvarska služba. Ne, riječ je o inspektorima Ministarstva kulture. I oni fotografiraju. Upoznajemo se. Kažu da su došli provjeriti daske na prozorima. Pitamo, možemo li dobiti izjavu. Ne. Jedino putem glasnogovornika. Dobro, i bez glasnogovornika vidimo o čemu je riječ. Idemo dalje uokolo dvorca kroz visoki drač i još više koprive. Miris podivljalog bilja odvodi nas u prošlost...
Na gospoštiji Brezovica, zna se, godine1217. stoluje knez Jaroslav, pa njegov sin Ivan Okićki. Od ondašnjeg 13. stoljeća, do današnjeg početka 21. stoljeća, znamo da se Ivanovi potomci spominju do godine 1488. Onda dolaze obitelj Dragostić pa Mrnjavčević, a 1663. posjed je u Zrinskih. Godine 1691. prelazi obitelji Drašković. Pretpostavlja se da Ivan V. Drašković započinje izgradnju baroknog dvorca, ovoga koji sad stoji pred nama. Sredinom 18. stoljeća Draškovići grade crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije i kapelicu uz dvorac. Od 1807. dvorac je pod banom Gyulayjem. Zatim ga kupuje zagrebački veletrgovac Auš, te napokon od njega Zagrebačka nadbiskupija (1912.) i drži ga sve do 1946. kad smo pali pod oslobođenje. U međuvremenu kardinal Alojzije Stepinac dao je 1939. izgraditi samostan, karmel, tik uz dvorac gdje su i danas sestre karmelićanke. Komunističke vlasti oslobodile su dvorac cjelokupnog inventara, stilskog namještaja, biblioteke... Oslobodile su perivoj stoljetnih hrastova, bukva i crnogorice. A one freske zbog kojih Obsieger danas ne može mirno spavati prebojane su sivom bojom. Šezdesetih godina su očišćene i restaurirane. Nastale su 1776. po narudžbi grofa Kazmira Draškovića i prikazuju događaje iz semodgodišnjeg rata u kojima je sudjelovao Drašković, i „imaju značajnu umjetničku virjednost i predstavljaju rijetki sačuvani primjer zidnog slikarstva baroknih dvoraca u Hrvatskoj“. Autor je nepoznat, predpostavlja se kako je riječ o nekom od bečkih fresko-slikara.
Dvorac je 1955. ipak proglašen spomenikom kulture. I kao takav predan je na upravljanje gostiteljima. U njemu je bio disco-klub, restoran... U jednoj sporednoj građevini u parku stvarala je nekolicina hrvatskih slikara, dok ih gostitelji nisu prisilili da oslobode prostor „od osoba i stvari“. Prije negoli je godine 2007. u izrazito lošem stanju vraćen Nadbiskupiji zagrebačkoj još je jednom dvorac temeljito opljačkan, odneseno je sve što se moglo odnijeti, od radijatora do instalacija. Daljnju devastaciju dvorca nisu spriječile ni daske na prozorima, zabijene „po propisima“. U međuvremenu svaki tjedan događa se novi incident, provala u dvorac.
Iz Nadbiskupije kažu da je obnova ovoga spomenika nulte kategorije skupa, te da zahtijeva složene zahvate konzervatora, građevinara, arhitekata. Dosad nema zadovoljavajućeg prijedloga koji bi dao cjelovito rješenje. Dvorac je zatvoren prema propisima Ministarstva. I što sad? Provale su stvar policije. Zaštita je stvar vlasnika. Ministarstvo kulture skrbi o kulturnim dobrima temeljem Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi i zahtjeva za financiranjem, na preporuku Hrvatskog vijeća za kulturna dobra. Još jednom – i što sad?
Možda je najbolji, ali dugoročni, odgovor dao dr. Vinicije Lupis, znanstveni suradnik Instituta Ivo Pilar, u intervjuu Glasu Koncila (9. kolovoza, str. 8 i 9): „Crkva u Hrvata treba poraditi na svom neovisnom sustavu zaštite spomenika, a ne ovisiti o 'milosti' državnih institucija. Crkva treba organizirati mrežu restauratora i konzervatora koji su vjernici, i koji će s mnogo poleta i žara obavljati svoj posao na dobrobit hrvatskog naroda“. Potpisujemo.
I dodajemo kako bi u međuvremenu nekoliko nezaposlenih hrvatskih branitelja rado prihvatila posao čuvanja dvorca, njegova čišćenja i elementarnog uređenja okoliša. To bi za početak bio dobar znak. Za dragovoljnu šire organiziranu radnu akciju čišćenja i sami bi se javili. Kao što znamo Crkva se u povodu proturecesijskih nastojanja ove godine odrekla 50 milijuna kuna. Ne kažemo da bi taj iznos pokrio sve što na dvorcu treba uraditi, ali ovaj biser udaljen samo pola sata vožnje od središta Zagreba, bez obzira na recesiju, treba obnoviti, sačuvati, dati mu dušu.
Prije odlaska Ivan Obsieger insistira da pogledamo i građevinu u nekadašnjem parku u kojoj su od 1968. do 1999. stvarali hrvatski slikari. Atelier Brezovica, kako to gordo zvuči, danas je zapušteno zdanje, razbijenih prozora. Slikar nam pokazuje prozor svoga nekadašnjeg ateliera. Probijamo se prozoru kroz koprive, a stopala o nešto zapinju. Među gustim šipražjem pobacan Novi zavjet, izdanje Kršćanske sadašnjosti, prepoznajemo ga po plavim koricama. Desetci njih trunu porazbacani u visokoj gustoj travi, a većina u provaljenoj i opustošenoj prostoriji nekadašnjega ateliera. Dio krova više ne postoji, zjape šuplji zidovi. Ne možemo vjerovati! Pokraj ateliera ostatci „logorske vatre“, ložilo se i velike balvane, a za potpalu dobro dođe i Novi zavjet. Kako to nitko nije vidio i spriječio? Pitamo se kako je noću karmelićankama u samostanu preko puta.
- Robert, znaš kaj? Ovo što smo vidjeli je očajno.
- Strašno. Ovdje sam često kao klinac dolazio s roditeljima. Tema je za „duplericu“ s puno fotografija. Neka se vidi da nam nije svejedno.
- Pazite da ne dobijete po prstima – upozorava Obsieger, poučen vlastitim iskustvom.
Akademski slikar Ivan Obsieger: Freske dvorca Brezovica
Josip Kazimir Draskovic
Uništene freske
U Galeriji Kristofor Stanković, u Zagrebu, a nakon što je izložba pogledana i u atelieru Lučko, otvorena izložba fotografija fresaka akademskog slikara Ivana Obsiegera pod nazivom "Dvorac Brezovica - (Re)kapitulacija propadanja".
Izložbu je otvorila potpredsjednica Gradske skupšina Grada Zagreba mr.sc. Tatjana Holjevac. O Dvorcu Brezovica kroz povijest govorio je doc.dr.sc. Željko Holjevac.
Glazbeni dio otvorenja ostvarili su Rajko Dujmić i Mario Rucner.
Izložba fotografija fresakaAkademski slikar Ivan Obsieger, prof."Dvorac Brezovica - freske(re)kapitulacija propadanja II"Organizatori izložbe fotografija fresaka Dvorca Brezovica: Atelijer Lučko, Galerija Kristofor Stanković (Gradska skupšiina Grada Zagreba)
"Kad pogledate s vrha Mesničke ulice ili sa Štrosmajerovog šetališta, vidjet ćete nadesno iza Savskog mosta prema Vukomeričkim goricama, nalijevo od Stupnika u simfoniji pitome ravnice dvije, tri bijele pjege: crkvu, župni dvor, a nalijevo u parku stari grad, plemićki dvorac... To vam je Brezovica. Za dva sata dobra pješačenja ste tamo... Tu, pod starim, časnim ovim krovom, naučio sam i ja najveću ljudsku dužnost našu: da razumijemo našu zemlju i naš narod, da iznad svega na svijetu ljubimo Domovinu i da svaku uvredu njoj nanesenu osjetimo kao mraz na vlastiti obraz, kao osobnu uvredu." (VIII, 154-155. A. G. Matoš: MISLI I POGLEDI, izbor M. Ujević, Zagreb, 1955. Izdanje i naklada Leksikografski zavod FNRJ)
Gospoštija Brezovica spominje se već u 13. stoljeću. Godine 1217. u njoj stoluje knez Jaroslav, a kasnije njegov sin Ivan Okićki. Potomci Ivanovi se po njemu nazivaju Ivanovići (filii Iwan de Bresowitza). Nasljedstvo Ivanovića zadnji put se spominje 1488. godine, a nasljeđuju ga kćeri kojima se priženjuje rod Dragostić te nakon toga opet po kćerima rod Mrnjavčević (ili Mrnjavčić prema Laszowskom) koji drži posjed Brezovicu od 1526. do 1663. godine. Nakon smrti zadnjeg Mrnjavčevića Vuka 1663. godine posjed preuzimaju Zrinski. Najprije Nikola, zatim njegova udovica, pa brat Petar koji ga u ime svojeg nećaka zaposjeda do svoje tragične smrti u Bečkom Novom Mjestu 1671. Godine1691. posjed darovnicom preuzimaju grofovi Draškovići. Ivan V. Drašković je najvjerojatnije započeo gradnju baroknog dvorca kakav danas poznajemo, a nakon što je izgorjela stara drvena kurija. Obitelj je izgradila 1756. godine i župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije s dva specifična valjkasta tornja na Golom brijegu nedaleko Dvorca te 1776. kapelicu uz Dvorac. I crkva i kapelica bile su oslikane, što je nažalost uglavnom uništeno. Josip Kazimir Drašković je po povratku iz Sedmogodišnjeg rata dao izraditi freske s motivima ratnih prizora u glavnoj dvorani Dvorca. Draškovići drže imanje do 1807. kada ga preuzima hrvatski ban Gyulay, potom od obitelji Gyulay posjed kupuje zagrebački veletrgovac Auš (ili Aus), a od njega Zagrebačka nadbiskupija 1912. koja ga drži do 1946. Godine 1939. kardinal Alojzije Stepinac daje izgraditi samostan karmela u neposrednoj blizini Dvorca.
Dolaskom nove vlasti posjed se otima Nadbiskupiji i predaje u "vlasništvo narodu". Sav je inventar Dvorca, stilski namještaj, bogata biblioteka i sl., opljačkan ili uništen. Veći je dio raritetnog "engleskog" parka, stoljetni hrastovi, bukve, crnogorica, egzota, posječen. Freske kao neprimjerene novom ustroju društva, prebojane su sivom, nasreću tutkalnom bojom. Većim dijelom su očišćene i restaurirane 60-ih godina. 1947. ili 48. godine nadomak Dvorca sagrađena je zgrada Vrtlarske škole. Kasnije je u zgradi bila Osnovna škola do 1967, a od 1968. do 1999. "Atelijer Brezovica'' (slikari Eugen Kokot, Mladen Macolić, Nevenka Šafranić Macolić, Ivan Obsieger, Mirko Stoić, Fadil Vejzović i Ljerka Žingerlin). U početku je u Dvorcu bila konjušnica, pa skladište Poljoprivredne zadruge, nakon toga nastava predvojničke obuke, da bi 50-ih sve bilo dano na korištenje (u posjed) ugostiteljima - "Griču", "Lovačkom rogu", "Lotrščaku", "Splendidu"! Ugostitelji Dvorac koriste uglavnom na neprimjeren način, zlorabeći povijesnu i kulturnu baštinu: "Centralna dvorana s freskama također služi kao prostorija za veće skupove i na freskama su vidljivi zabijeni čavli, rupe od prijašnjih čavala te pokušaj krpanja takvih tragova gipsom - potpuno neprimjereno i protivno svim restauratorskim principima.
Freske su u prilično lošem stanju - izložene su i agresivnoj atmosferi - dimu cigareta. Cijela prostorija je do visine parapeta (vjerojatno zbog lakšeg održavanja) oličena uljenim naličem - opet potpuno u suprotnosti s principima zaštite i očuvanja kulturne baštine. (Freske su se protezale do poda! - opaska I. O.) ...Izričito je bilo dogovoreno i utvrđeno da se centralna dvorana ne koristi za potrebe ugostiteljstva (...) što, međutim, nije poštivano. (Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Zagreb, 612-08/90-01/101 od 9. srpnja 1990) U proljeće 2007. godine sve je vraćeno Zagrebačkoj nadbiskupiji, odnosno Kaptolu, a prije toga je još jednom sve opljačkano (inventar, radijatori, lusteri i sl.). Do siječnja 2009. Dvorac je služio kao okupljalište, "tulumara" narkomanima i sličnima koji su provalili sva vrata i prozore, porazbijali gotovo sva stakla i uništili što su stigli. Nasreću, freske nisu dirali. Nakon reportaže u novinama i na televiziji te prijave policiji (urudžbeni broj: 511-19-32/3-8851/08), vlasnik je ipak zaštitio objekt od neposredne opasnosti devastiranja, požara i sličnog, zatvorivši daskama prozore i vrata u prizemlju. Dvorac, nažalost, i dalje nezaustavljivo propada, krov prokišnjava, drvenarija trune, žbuka otpada, sve zarasta u korov i smeće...!
Imanje Brezovica je kroz stoljeća bilo predmet nasljeđivanja, trgovine, preprodavanja, darovnica, raznih hipoteka i malverzacija, pa i nasilnog otimanja, eksplicira Emilij Laszowski u svojoj knjizi ''Hrvatske povjesne gradjevine - mjestopisni i povjesni opisi gradova, kula, samostana, crkava i drugih povjesnih gradjevina domovine Hrvata'' (Zagreb, 1902) i to se očito nastavlja do danas. ''Poslije rata 1945. komunisti su oteli dušu hrvatskim dvorcima i kurijama'' - rekao je nedavno jedan poznati znalac. Je li i sada ponovo na djelu svojevrsni "baštinocid" kad je u pitanju Dvorac Brezovica i to od strane instance od koje bi se to moglo najmanje očekivati!? Vlasnik je kocem 2009. godine djelomični i privremeno zaštitio Dvorac Brazovica ograđivanjem, ostaklio je prozore i popravio krov gdje je prokišnjavalo. Naophodno je da se Dvorac revitalizira i privede primjerenoj namjeni.
JOSIP KAZIMIR DRAŠKOVIĆ 1716 - 1765. Ivan V. Drašković (1660-1733), poznati pripadnik hrvatske plemićke obitelji bio je hrvatski ban i general. Za pretpostaviti je da je inicirao gradnju Dvorca Brezovica. Njegov sin Josip Kazimir Drašković nastavio je obiteljsku tradiciju, stupio je u vojničku službu 1734. u osamnaestoj godini života.
Ratovao je protiv Turaka u Srbiji i Vlaškoj i na mnogim drugim ratištima te je uskoro stekao čin general-bojnika. Učestvovao je u Sedmogodišnjem ratu 1756-1763. Borio se protiv Friedricha II. Velikog. Zapovijedao je postrojbama Hrvatskih krajišnika. Isticao se izuzetnom hrabrošću i vještinom. Radi toga je 4. prosinca 1758. promaknut u čin podmaršala i odlikovan Viteškim križem Reda Marije Terezije, najvišim caričinim odlikovanjem.
Sagradio je Dvorac Brezovica, zasadio prekrasan ''engleski'' park i vrlo rado boravio na obiteljskom imanju, pažljivo ga i s ljubavlju njegujući. U središnjoj je dvorani dao izraditi freske s prizorima iz Sedmogodišnjeg rata u kojem se proslavio. Freske su izuzetne likovne vrijednosti i raritetne po gotovo "stripovskom" prikazu onovremene strategije i taktike ratovanja, vojne opreme, opsade i granatiranja utvrda, saniteta, vojne logistike i sl.
Bio je u braku s barunicom Suzanom Malatinski. Imali su tri sina - Ivana VIII., Filipa I., Josipa II. i dvije kćeri, Julijanu i Barbaru. Pred samu smrt, 15. listopada 1765. odlikovan je Komanderskim križem Marije Terezije, unaprijeđen u generala topništva i postavljen za zapovjednika Transilvanije (Erdelja). Josip Kazimir Drašković je umro u Dvorcu Klenovnik, 9. studenog 1765. godine.
''... tada shvaćam onu zamamnu otajstvenost kojom bi me uvijek svladala starodrevna Brezovica. Usred svega toga - gdje mi se svagdje javljala prošlost i sve odisalo njenim tajanstvenim dahom, a treptjele sjene života, već i na groblju zaboravljena - bilo mi je svaki put kao da sam zašao u kakav daleki bajni svijet i kao da sam pristupio ne više djedovima već pradjedovima, pa mi je stoga na srcu bilo nekako čudnovato nesigurno, nejasno, dapače i tjeskobno, ali i neiskazano ugodno. (...) Možda nemam pravo, ta - čemu da tajim, meni svu dušu i sve srce prisvaja ljubav i odanost prema tim starodrevnim domovima.'' (Ksaver Šandor Gjalski: ''Diljem Brezovice'', iz zbirke ''Pod starim krovovima'')
S lijeve strane, vozeći se iz Zagreba željeznicom prema Karlovcu kod postaje Leskovca, vide se svjetle kube kula brezovičkoga grada. Grad stoji na oniskom humku okružen krasnim nasadom, u prostranoj ravnici, što no se pružila od desne obale Save prema Vukomeričkim goricama. Osobito se lijepo prikazuje brezovički grad sa Štrossmayerovog šetališta u Zagrebu. Od onuda opažamo onu lijepu izmjenu položaja razvaline okićke, te pitomoga okoliša, u kojem se raskrilio grad Brezovica. Od Zagreba je jedva sat i četvrt vožnje do toga grada, a od željezničke postaje Leskovca lako se onamo stigne pješke za četvrt sata.
Tako je prije više od stotinu godina hrvatski povjesničar Emilij Laszowski započeo svoj i danas vrijedan «mjestopisni i povjesni» opis Brezovice u publikaciji Hrvatske povijesne gradjevine, tiskanoj 1902. u Zagrebu. Brezovica se spominje još 1277. kao posjed Ivana, sina kneza Jaroslava, gospodara grada Okića. Koncem 14. stoljeća posjed dolazi u ruke obitelji čiji se potomci nazivaju Ivanovićima i nose pridjevak «de Brezovica». Iako su obnašali ugledne javne dužnosti kao kraljevski i banski povjerenici, gospodari Brezovice zapali su u drugoj polovici 15. stoljeća u materijalne teškoće pa su počeli zalagati dijelove imanja. Kad je umro Nikola Ivanović, koji se poslije 1488. više ne spominje, obitelj Ivanovića je izumrla u muškoj lozi, ali je Nikolina kći Katarina uspjela zadržati Brezovicu. Godine 1522. posjed je preuzeo Katarinin zet Nikola Mrnjavčić, koji je 1524. dobio i formalnu potvrdu vlasništva u obliku kraljevske darovnice. U to vrijeme brezovički je grad bio okružen dvostrukim bedemom, a na njegovoj istočnoj strani nalazio se okrugli toranj. Iako je Vuk Mrnjavčić, posljednji muški potomak Mrnjavčića, 1644. oporukom prepustio Brezovicu hrvatskom banu Ivanu Draškoviću, poslije njegove smrti 1663. imanje su preoteli moćniji Zrinski. No, nakon što je Petar Zrinski 1671. pogubljen u Bečkom Novigradu (Wiener Neustadt), Ivan Drašković je ipak ušao u posjed Brezovice i počeo graditi barokni dvorac kakav danas poznajemo. Draškovići su 1756. podigli župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije s dva specifična valjkasta tornja na Golom Bregu nedaleko dvorca, a 1776. obitelj je uredila i kapelicu uz dvorac.
Posebnu pažnju uređenju dvorca i njegova okoliša posvetio je Josip Kazimir Drašković (1716.-1765.), sudionik Sedmogodišnjeg rata (1756.-1763.). Riječ je o ratu u kojem su se na jednoj strani borile Velika Britanija, Francuska i Pruska, a na drugoj Habsburška Monarhija i Rusija. Borbe su se vodile u srednjoj i zapadnoj Europi, ali i u Sjevernoj Americi i Indiji. U Srednjoj Europi ratovali su Hrvati i drugi habsburški podanici zajedno s Prusima protiv Rusa, u zapadnoj Europi sukobljavali su se Francuzi i Englezi, a u Sjevernoj Americi i Indiji vodila se borba između Velike Britanije i Francuske za kolonije. Budući da se istovremeno odvijao čak na tri kontinenta (Europa, Sjeverna Amerika i južna Azija), Sedmogodišnji rat može se smatrati svjetskim ratom 18. stoljeća ili svjetskim ratom prije svjetskih ratova 20. stoljeća. Po povratku iz rata, u kojem je stekao generalski čin i bio odlikovan Viteškim križem Reda Marije Terezije, Josip Kazimir Drašković je dao urediti park u engleskom stilu. Za razliku od francuskog parka, obilježenog postojanjem granica između geometrijski rezanih dijelova parka i ostatka okoliša, osnovno je obilježje engleskoga parka potpuno brisanje granica između parka i ostatka okoliša. Središnju dvoranu u dvorcu Kazimir je uresio freskama s prizorima iz Sedmogodišnjeg rata, izuzetne dokumentarne i umjetničke vrijednosti.
Ivan Obsieger je rođen 1939. godine u Koprivnici. Godine 1961. završio je u Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, slikarski odjel u klasi prof. Ive Šebalja. Godine 1966. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Raula Goldonija. Studijski je boravio u Parizu, Londonu, Rimu i Budimpešti. Kroz svoj rani vijek bio je učitelj likovnog odgoja u osnovnoj školi u Brezovici te profesor slikanja i crtanja na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. U mirovini je od 2004. godine. Piše likovne eseje te je objavio knjigu „U pitanju je odgovor", u izdanju Matice hrvatske Koprivnica. Od 2000. godine u novom atelijeru u Lučkom organizira izložbe i kulturna događanja pod nazivom „Dani otvorenog atelijera" okupljajući Brezovčane, kolege iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, te mnoge druge ne samo likovne umjetnike. Živi i u Zagrebu.
Brezovicu je 1807. od Draškovića preuzeo hrvatski ban Gyulay, 1893. kupio ju je zagrebački veletrgovac Auš (Ausch), a 1912. dvorac je prešao u vlasništvo Zagrebačke nadbiskupije. Osim što je 1946. oduzet crkvi, dvorac je opljačkan, a veći dio engleskog parka posječen. Brezovica je pretvorena u „narodnu imovinu", postavši svačije i ničije dobro, što je generiralo njezino višedesetljetno devastiranje, zanemarivanje i propadanje. Nadomak dvorca sagrađena je zgrada Vrtlarske škole, a u dvorcu su se redali neprikladni sadržaji: konjušnica, skladište Poljoprivredne zadruge, nastava predvojničke obuke i ugostiteljski sadržaji. U zgradi Vrtlarske škole radila je do 1967. osnovna škola, a od 1968. do 1999. tamo je bio smješten "Atelijer Brezovica" (slikari Eugen Kokot, Mladen Macolić, Nevenka Šafranić Macolić, Ivan Obsieger, Mirko Stoić, Fadil Vejzović i Ljerka Žingerlin). U proljeće 2007. dvorac Brezovica vraćen je Zagrebačkoj nadbiskupiji. Novi vlasnik je dosad malo što učinio na zaštiti dvorca, a kamoli na njegovoj primjerenoj valorizaciji. Dvorac i dalje propada, krov prokišnjava, žbuka otpada, a dragocjene freske se oštećuju. Krajnje je vrijeme da se sustavnije i osmišljenije poradi na uređenju dvorca i njegovu privođenju svrsi uobičajenoj u civiliziranom svijetu.
Dvorac Brezovica 1971
U Galeriji Kristofor Stanković, u Zagrebu, a nakon što je izložba pogledana i u atelieru Lučko, otvorena izložba fotografija fresaka akademskog slikara Ivana Obsiegera pod nazivom "Dvorac Brezovica - (Re)kapitulacija propadanja".
Izložbu je otvorila potpredsjednica Gradske skupšina Grada Zagreba mr.sc. Tatjana Holjevac. O Dvorcu Brezovica kroz povijest govorio je doc.dr.sc. Željko Holjevac.
Glazbeni dio otvorenja ostvarili su Rajko Dujmić i Mario Rucner.
Izložba fotografija fresakaAkademski slikar Ivan Obsieger, prof."Dvorac Brezovica - freske(re)kapitulacija propadanja II"Organizatori izložbe fotografija fresaka Dvorca Brezovica: Atelijer Lučko, Galerija Kristofor Stanković (Gradska skupšiina Grada Zagreba)
"Kad pogledate s vrha Mesničke ulice ili sa Štrosmajerovog šetališta, vidjet ćete nadesno iza Savskog mosta prema Vukomeričkim goricama, nalijevo od Stupnika u simfoniji pitome ravnice dvije, tri bijele pjege: crkvu, župni dvor, a nalijevo u parku stari grad, plemićki dvorac... To vam je Brezovica. Za dva sata dobra pješačenja ste tamo... Tu, pod starim, časnim ovim krovom, naučio sam i ja najveću ljudsku dužnost našu: da razumijemo našu zemlju i naš narod, da iznad svega na svijetu ljubimo Domovinu i da svaku uvredu njoj nanesenu osjetimo kao mraz na vlastiti obraz, kao osobnu uvredu." (VIII, 154-155. A. G. Matoš: MISLI I POGLEDI, izbor M. Ujević, Zagreb, 1955. Izdanje i naklada Leksikografski zavod FNRJ)
Gospoštija Brezovica spominje se već u 13. stoljeću. Godine 1217. u njoj stoluje knez Jaroslav, a kasnije njegov sin Ivan Okićki. Potomci Ivanovi se po njemu nazivaju Ivanovići (filii Iwan de Bresowitza). Nasljedstvo Ivanovića zadnji put se spominje 1488. godine, a nasljeđuju ga kćeri kojima se priženjuje rod Dragostić te nakon toga opet po kćerima rod Mrnjavčević (ili Mrnjavčić prema Laszowskom) koji drži posjed Brezovicu od 1526. do 1663. godine. Nakon smrti zadnjeg Mrnjavčevića Vuka 1663. godine posjed preuzimaju Zrinski. Najprije Nikola, zatim njegova udovica, pa brat Petar koji ga u ime svojeg nećaka zaposjeda do svoje tragične smrti u Bečkom Novom Mjestu 1671. Godine1691. posjed darovnicom preuzimaju grofovi Draškovići. Ivan V. Drašković je najvjerojatnije započeo gradnju baroknog dvorca kakav danas poznajemo, a nakon što je izgorjela stara drvena kurija. Obitelj je izgradila 1756. godine i župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije s dva specifična valjkasta tornja na Golom brijegu nedaleko Dvorca te 1776. kapelicu uz Dvorac. I crkva i kapelica bile su oslikane, što je nažalost uglavnom uništeno. Josip Kazimir Drašković je po povratku iz Sedmogodišnjeg rata dao izraditi freske s motivima ratnih prizora u glavnoj dvorani Dvorca. Draškovići drže imanje do 1807. kada ga preuzima hrvatski ban Gyulay, potom od obitelji Gyulay posjed kupuje zagrebački veletrgovac Auš (ili Aus), a od njega Zagrebačka nadbiskupija 1912. koja ga drži do 1946. Godine 1939. kardinal Alojzije Stepinac daje izgraditi samostan karmela u neposrednoj blizini Dvorca.
Dolaskom nove vlasti posjed se otima Nadbiskupiji i predaje u "vlasništvo narodu". Sav je inventar Dvorca, stilski namještaj, bogata biblioteka i sl., opljačkan ili uništen. Veći je dio raritetnog "engleskog" parka, stoljetni hrastovi, bukve, crnogorica, egzota, posječen. Freske kao neprimjerene novom ustroju društva, prebojane su sivom, nasreću tutkalnom bojom. Većim dijelom su očišćene i restaurirane 60-ih godina. 1947. ili 48. godine nadomak Dvorca sagrađena je zgrada Vrtlarske škole. Kasnije je u zgradi bila Osnovna škola do 1967, a od 1968. do 1999. "Atelijer Brezovica'' (slikari Eugen Kokot, Mladen Macolić, Nevenka Šafranić Macolić, Ivan Obsieger, Mirko Stoić, Fadil Vejzović i Ljerka Žingerlin). U početku je u Dvorcu bila konjušnica, pa skladište Poljoprivredne zadruge, nakon toga nastava predvojničke obuke, da bi 50-ih sve bilo dano na korištenje (u posjed) ugostiteljima - "Griču", "Lovačkom rogu", "Lotrščaku", "Splendidu"! Ugostitelji Dvorac koriste uglavnom na neprimjeren način, zlorabeći povijesnu i kulturnu baštinu: "Centralna dvorana s freskama također služi kao prostorija za veće skupove i na freskama su vidljivi zabijeni čavli, rupe od prijašnjih čavala te pokušaj krpanja takvih tragova gipsom - potpuno neprimjereno i protivno svim restauratorskim principima.
Freske su u prilično lošem stanju - izložene su i agresivnoj atmosferi - dimu cigareta. Cijela prostorija je do visine parapeta (vjerojatno zbog lakšeg održavanja) oličena uljenim naličem - opet potpuno u suprotnosti s principima zaštite i očuvanja kulturne baštine. (Freske su se protezale do poda! - opaska I. O.) ...Izričito je bilo dogovoreno i utvrđeno da se centralna dvorana ne koristi za potrebe ugostiteljstva (...) što, međutim, nije poštivano. (Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Zagreb, 612-08/90-01/101 od 9. srpnja 1990) U proljeće 2007. godine sve je vraćeno Zagrebačkoj nadbiskupiji, odnosno Kaptolu, a prije toga je još jednom sve opljačkano (inventar, radijatori, lusteri i sl.). Do siječnja 2009. Dvorac je služio kao okupljalište, "tulumara" narkomanima i sličnima koji su provalili sva vrata i prozore, porazbijali gotovo sva stakla i uništili što su stigli. Nasreću, freske nisu dirali. Nakon reportaže u novinama i na televiziji te prijave policiji (urudžbeni broj: 511-19-32/3-8851/08), vlasnik je ipak zaštitio objekt od neposredne opasnosti devastiranja, požara i sličnog, zatvorivši daskama prozore i vrata u prizemlju. Dvorac, nažalost, i dalje nezaustavljivo propada, krov prokišnjava, drvenarija trune, žbuka otpada, sve zarasta u korov i smeće...!
Imanje Brezovica je kroz stoljeća bilo predmet nasljeđivanja, trgovine, preprodavanja, darovnica, raznih hipoteka i malverzacija, pa i nasilnog otimanja, eksplicira Emilij Laszowski u svojoj knjizi ''Hrvatske povjesne gradjevine - mjestopisni i povjesni opisi gradova, kula, samostana, crkava i drugih povjesnih gradjevina domovine Hrvata'' (Zagreb, 1902) i to se očito nastavlja do danas. ''Poslije rata 1945. komunisti su oteli dušu hrvatskim dvorcima i kurijama'' - rekao je nedavno jedan poznati znalac. Je li i sada ponovo na djelu svojevrsni "baštinocid" kad je u pitanju Dvorac Brezovica i to od strane instance od koje bi se to moglo najmanje očekivati!? Vlasnik je kocem 2009. godine djelomični i privremeno zaštitio Dvorac Brazovica ograđivanjem, ostaklio je prozore i popravio krov gdje je prokišnjavalo. Naophodno je da se Dvorac revitalizira i privede primjerenoj namjeni.
JOSIP KAZIMIR DRAŠKOVIĆ 1716 - 1765. Ivan V. Drašković (1660-1733), poznati pripadnik hrvatske plemićke obitelji bio je hrvatski ban i general. Za pretpostaviti je da je inicirao gradnju Dvorca Brezovica. Njegov sin Josip Kazimir Drašković nastavio je obiteljsku tradiciju, stupio je u vojničku službu 1734. u osamnaestoj godini života.
Ratovao je protiv Turaka u Srbiji i Vlaškoj i na mnogim drugim ratištima te je uskoro stekao čin general-bojnika. Učestvovao je u Sedmogodišnjem ratu 1756-1763. Borio se protiv Friedricha II. Velikog. Zapovijedao je postrojbama Hrvatskih krajišnika. Isticao se izuzetnom hrabrošću i vještinom. Radi toga je 4. prosinca 1758. promaknut u čin podmaršala i odlikovan Viteškim križem Reda Marije Terezije, najvišim caričinim odlikovanjem.
Sagradio je Dvorac Brezovica, zasadio prekrasan ''engleski'' park i vrlo rado boravio na obiteljskom imanju, pažljivo ga i s ljubavlju njegujući. U središnjoj je dvorani dao izraditi freske s prizorima iz Sedmogodišnjeg rata u kojem se proslavio. Freske su izuzetne likovne vrijednosti i raritetne po gotovo "stripovskom" prikazu onovremene strategije i taktike ratovanja, vojne opreme, opsade i granatiranja utvrda, saniteta, vojne logistike i sl.
Bio je u braku s barunicom Suzanom Malatinski. Imali su tri sina - Ivana VIII., Filipa I., Josipa II. i dvije kćeri, Julijanu i Barbaru. Pred samu smrt, 15. listopada 1765. odlikovan je Komanderskim križem Marije Terezije, unaprijeđen u generala topništva i postavljen za zapovjednika Transilvanije (Erdelja). Josip Kazimir Drašković je umro u Dvorcu Klenovnik, 9. studenog 1765. godine.
''... tada shvaćam onu zamamnu otajstvenost kojom bi me uvijek svladala starodrevna Brezovica. Usred svega toga - gdje mi se svagdje javljala prošlost i sve odisalo njenim tajanstvenim dahom, a treptjele sjene života, već i na groblju zaboravljena - bilo mi je svaki put kao da sam zašao u kakav daleki bajni svijet i kao da sam pristupio ne više djedovima već pradjedovima, pa mi je stoga na srcu bilo nekako čudnovato nesigurno, nejasno, dapače i tjeskobno, ali i neiskazano ugodno. (...) Možda nemam pravo, ta - čemu da tajim, meni svu dušu i sve srce prisvaja ljubav i odanost prema tim starodrevnim domovima.'' (Ksaver Šandor Gjalski: ''Diljem Brezovice'', iz zbirke ''Pod starim krovovima'')
S lijeve strane, vozeći se iz Zagreba željeznicom prema Karlovcu kod postaje Leskovca, vide se svjetle kube kula brezovičkoga grada. Grad stoji na oniskom humku okružen krasnim nasadom, u prostranoj ravnici, što no se pružila od desne obale Save prema Vukomeričkim goricama. Osobito se lijepo prikazuje brezovički grad sa Štrossmayerovog šetališta u Zagrebu. Od onuda opažamo onu lijepu izmjenu položaja razvaline okićke, te pitomoga okoliša, u kojem se raskrilio grad Brezovica. Od Zagreba je jedva sat i četvrt vožnje do toga grada, a od željezničke postaje Leskovca lako se onamo stigne pješke za četvrt sata.
Tako je prije više od stotinu godina hrvatski povjesničar Emilij Laszowski započeo svoj i danas vrijedan «mjestopisni i povjesni» opis Brezovice u publikaciji Hrvatske povijesne gradjevine, tiskanoj 1902. u Zagrebu. Brezovica se spominje još 1277. kao posjed Ivana, sina kneza Jaroslava, gospodara grada Okića. Koncem 14. stoljeća posjed dolazi u ruke obitelji čiji se potomci nazivaju Ivanovićima i nose pridjevak «de Brezovica». Iako su obnašali ugledne javne dužnosti kao kraljevski i banski povjerenici, gospodari Brezovice zapali su u drugoj polovici 15. stoljeća u materijalne teškoće pa su počeli zalagati dijelove imanja. Kad je umro Nikola Ivanović, koji se poslije 1488. više ne spominje, obitelj Ivanovića je izumrla u muškoj lozi, ali je Nikolina kći Katarina uspjela zadržati Brezovicu. Godine 1522. posjed je preuzeo Katarinin zet Nikola Mrnjavčić, koji je 1524. dobio i formalnu potvrdu vlasništva u obliku kraljevske darovnice. U to vrijeme brezovički je grad bio okružen dvostrukim bedemom, a na njegovoj istočnoj strani nalazio se okrugli toranj. Iako je Vuk Mrnjavčić, posljednji muški potomak Mrnjavčića, 1644. oporukom prepustio Brezovicu hrvatskom banu Ivanu Draškoviću, poslije njegove smrti 1663. imanje su preoteli moćniji Zrinski. No, nakon što je Petar Zrinski 1671. pogubljen u Bečkom Novigradu (Wiener Neustadt), Ivan Drašković je ipak ušao u posjed Brezovice i počeo graditi barokni dvorac kakav danas poznajemo. Draškovići su 1756. podigli župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije s dva specifična valjkasta tornja na Golom Bregu nedaleko dvorca, a 1776. obitelj je uredila i kapelicu uz dvorac.
Posebnu pažnju uređenju dvorca i njegova okoliša posvetio je Josip Kazimir Drašković (1716.-1765.), sudionik Sedmogodišnjeg rata (1756.-1763.). Riječ je o ratu u kojem su se na jednoj strani borile Velika Britanija, Francuska i Pruska, a na drugoj Habsburška Monarhija i Rusija. Borbe su se vodile u srednjoj i zapadnoj Europi, ali i u Sjevernoj Americi i Indiji. U Srednjoj Europi ratovali su Hrvati i drugi habsburški podanici zajedno s Prusima protiv Rusa, u zapadnoj Europi sukobljavali su se Francuzi i Englezi, a u Sjevernoj Americi i Indiji vodila se borba između Velike Britanije i Francuske za kolonije. Budući da se istovremeno odvijao čak na tri kontinenta (Europa, Sjeverna Amerika i južna Azija), Sedmogodišnji rat može se smatrati svjetskim ratom 18. stoljeća ili svjetskim ratom prije svjetskih ratova 20. stoljeća. Po povratku iz rata, u kojem je stekao generalski čin i bio odlikovan Viteškim križem Reda Marije Terezije, Josip Kazimir Drašković je dao urediti park u engleskom stilu. Za razliku od francuskog parka, obilježenog postojanjem granica između geometrijski rezanih dijelova parka i ostatka okoliša, osnovno je obilježje engleskoga parka potpuno brisanje granica između parka i ostatka okoliša. Središnju dvoranu u dvorcu Kazimir je uresio freskama s prizorima iz Sedmogodišnjeg rata, izuzetne dokumentarne i umjetničke vrijednosti.
Ivan Obsieger je rođen 1939. godine u Koprivnici. Godine 1961. završio je u Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, slikarski odjel u klasi prof. Ive Šebalja. Godine 1966. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Raula Goldonija. Studijski je boravio u Parizu, Londonu, Rimu i Budimpešti. Kroz svoj rani vijek bio je učitelj likovnog odgoja u osnovnoj školi u Brezovici te profesor slikanja i crtanja na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. U mirovini je od 2004. godine. Piše likovne eseje te je objavio knjigu „U pitanju je odgovor", u izdanju Matice hrvatske Koprivnica. Od 2000. godine u novom atelijeru u Lučkom organizira izložbe i kulturna događanja pod nazivom „Dani otvorenog atelijera" okupljajući Brezovčane, kolege iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, te mnoge druge ne samo likovne umjetnike. Živi i u Zagrebu.
Brezovicu je 1807. od Draškovića preuzeo hrvatski ban Gyulay, 1893. kupio ju je zagrebački veletrgovac Auš (Ausch), a 1912. dvorac je prešao u vlasništvo Zagrebačke nadbiskupije. Osim što je 1946. oduzet crkvi, dvorac je opljačkan, a veći dio engleskog parka posječen. Brezovica je pretvorena u „narodnu imovinu", postavši svačije i ničije dobro, što je generiralo njezino višedesetljetno devastiranje, zanemarivanje i propadanje. Nadomak dvorca sagrađena je zgrada Vrtlarske škole, a u dvorcu su se redali neprikladni sadržaji: konjušnica, skladište Poljoprivredne zadruge, nastava predvojničke obuke i ugostiteljski sadržaji. U zgradi Vrtlarske škole radila je do 1967. osnovna škola, a od 1968. do 1999. tamo je bio smješten "Atelijer Brezovica" (slikari Eugen Kokot, Mladen Macolić, Nevenka Šafranić Macolić, Ivan Obsieger, Mirko Stoić, Fadil Vejzović i Ljerka Žingerlin). U proljeće 2007. dvorac Brezovica vraćen je Zagrebačkoj nadbiskupiji. Novi vlasnik je dosad malo što učinio na zaštiti dvorca, a kamoli na njegovoj primjerenoj valorizaciji. Dvorac i dalje propada, krov prokišnjava, žbuka otpada, a dragocjene freske se oštećuju. Krajnje je vrijeme da se sustavnije i osmišljenije poradi na uređenju dvorca i njegovu privođenju svrsi uobičajenoj u civiliziranom svijetu.
Elitno naselje u Brezovici
Stjepan Cerovski predsjednik Vijeća gradske četvrti Brezovica otvorio je u četvrtak 6. svibnja 2010. drugi krug javne rasprave Nacrta prijedloga Urbanističkog plana uređenja USA škola.
Otvarajući javnu raspravu pozdravio je sve prisutne i pozvao djelatnike Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, da prezentiraju projekt prisutnim Vijećnicima i zainteresiranim mještanima. Prezentacija je obavljena na zadovoljavajući način potkrepljenja sa dosta slajdova o budućem izgledu naselja po mjeri čovjeka.
Nakon rasprave prvi se za riječ javio starosjedilac Brezovice gospodin Stjepan Križanić, za početak vratio je prisutne u 1960. godinu kada je asfaltirana Brezovička cesta u širini u kojoj i danas egzistira. Zatim je prisutne podsjetio na 1984. godinu kada je tadašnja Skupština općine Novi Zagreb donijela odluku u sklopu prostornog uređenja za izgradnju naselja za 35 000 tisuće stanovnika u Brezovici.
Po riječima Križanića plan nije zaživio zbog nemogućnosti odvodnje i izgradnje kolektora. I danas je GČ Brezovica sa najnerazvijenijom infrastrukturom u Gradu Zagrebu, pa se nada da bi ovaj projekt mogao potaknuti brži razvoj infrastrukture u Brezovici. Žarko Vučak predsjednik Vijeća GČ iz proteklog mandata naglasio je da ne zna zašto se projekt zove USA škole kad je na predviđenom prostoru 60% stambena izgradnja. Također je pitao dali će to naselje biti otvorenog tipa i dali će svi sadržaji biti u funkciji i za ostale građane, dao je primjedbu na rješenje odvoda oborinskih voda koje bi trebalo odvesti mrežom zatvorenih kanala. Saborska zastupnica Biserka Šoić naglasila je da je sramota za Grad Zagreb da deset godina nije našao lokaciju za dječji vrtić u Brezovici, ujedno predlaže da se ne da suglasnost za ovaj projekt dok se ne riješi pitanje vrtića u Brezovici za 14 odgojnih skupina po standardima za sve vrtiće u Gradu Zagrebu. Bilo je još dosta pitanja na koje su moderatori skupa pokušali odgovoriti, između ostalih dali će u novom naselju biti mjesta i za stanove branitelja, dali će i naša djeca moći ići u vrtić i školu u budućem Campusu. Pozitivni su odgovori čini se zadovoljili prisutne, jedno je pitanje ostalo u zraku zeleni pojas oko campusa, dali će i građani moći te parcele prenamijeniti u građevinske i kako dalje raditi poljoprivredu u tom pojasu. Naselje je namijenjeno zaposlenima u veleposlanstvima prije svih SAD-a, i teško je vjerovati da će biti otvorenog tipa. Stjepan Cerovski predsjednik Vijeća GČ složio se da je uvjet za suglasnost izgradnja javnog vrtića za 14 odgojnih skupina, naglasio je da bi kompleks trebao biti otvorenog tipa s više sadržaja društvene namjene, širim nogostupima i biciklističkim stazama.
Otvarajući javnu raspravu pozdravio je sve prisutne i pozvao djelatnike Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, da prezentiraju projekt prisutnim Vijećnicima i zainteresiranim mještanima. Prezentacija je obavljena na zadovoljavajući način potkrepljenja sa dosta slajdova o budućem izgledu naselja po mjeri čovjeka.
Nakon rasprave prvi se za riječ javio starosjedilac Brezovice gospodin Stjepan Križanić, za početak vratio je prisutne u 1960. godinu kada je asfaltirana Brezovička cesta u širini u kojoj i danas egzistira. Zatim je prisutne podsjetio na 1984. godinu kada je tadašnja Skupština općine Novi Zagreb donijela odluku u sklopu prostornog uređenja za izgradnju naselja za 35 000 tisuće stanovnika u Brezovici.
Po riječima Križanića plan nije zaživio zbog nemogućnosti odvodnje i izgradnje kolektora. I danas je GČ Brezovica sa najnerazvijenijom infrastrukturom u Gradu Zagrebu, pa se nada da bi ovaj projekt mogao potaknuti brži razvoj infrastrukture u Brezovici. Žarko Vučak predsjednik Vijeća GČ iz proteklog mandata naglasio je da ne zna zašto se projekt zove USA škole kad je na predviđenom prostoru 60% stambena izgradnja. Također je pitao dali će to naselje biti otvorenog tipa i dali će svi sadržaji biti u funkciji i za ostale građane, dao je primjedbu na rješenje odvoda oborinskih voda koje bi trebalo odvesti mrežom zatvorenih kanala. Saborska zastupnica Biserka Šoić naglasila je da je sramota za Grad Zagreb da deset godina nije našao lokaciju za dječji vrtić u Brezovici, ujedno predlaže da se ne da suglasnost za ovaj projekt dok se ne riješi pitanje vrtića u Brezovici za 14 odgojnih skupina po standardima za sve vrtiće u Gradu Zagrebu. Bilo je još dosta pitanja na koje su moderatori skupa pokušali odgovoriti, između ostalih dali će u novom naselju biti mjesta i za stanove branitelja, dali će i naša djeca moći ići u vrtić i školu u budućem Campusu. Pozitivni su odgovori čini se zadovoljili prisutne, jedno je pitanje ostalo u zraku zeleni pojas oko campusa, dali će i građani moći te parcele prenamijeniti u građevinske i kako dalje raditi poljoprivredu u tom pojasu. Naselje je namijenjeno zaposlenima u veleposlanstvima prije svih SAD-a, i teško je vjerovati da će biti otvorenog tipa. Stjepan Cerovski predsjednik Vijeća GČ složio se da je uvjet za suglasnost izgradnja javnog vrtića za 14 odgojnih skupina, naglasio je da bi kompleks trebao biti otvorenog tipa s više sadržaja društvene namjene, širim nogostupima i biciklističkim stazama.
Urbanistički plan uređenja kompleksa "USA škola" u Brezovici
Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Urbanističkog plana uređenja kompleksa "USA škola", koji bi se u idućih pet godina trebalo graditi u Brezovici, održana je u četvrtak u Domu mjesne samouprave Brezovica. Nakon višesatne rasprave zaključeno je da Vijeće te gradske četvrti od investitora zatraži da osim planiranog vrtića za četiri odgojne skupine u kompleksu, javno privatnim partnerstvom izgradi i javni dječji vrtić za 14 odgojnih skupina. Kako je Gradska četvrt Brezovica jedina u gradu bez izgrađenog vrtića, Vijeće četvrti tražit će da ga se izgradi na površini od 8000 do 10.000 četvornim metra te da njime upravlja Grad Zagreb.Prema riječima saborske zastupnice HDZ-a i mještanke Brezovice Božice Šolić, građani jednodušno podržavaju projekt jer je Brezovica komunalno neopremljeno naselje pa drže kako će s izgradnjom vrtića stići i nova infrastruktura. Istaknula je kako je pitanje dječjeg vrtića gorući problem te četvrti o kojem je postignu konsenzus svih političkih strana kako je ondje djeluju."Svi smo složni da se Grad i investitor dogovore, i na bilo koji način unutar tog kompleksa izgrade vrtić za koji treba osigurati dodatni prostor", kazala je Šolić. Dodala je kako je mještanima Brezovice koji već godinama čekaju vrtić svejedno hoće li se to pitanje riješiti putem privatno-javnog partnerstva ili na neki drugi način. Škola za oko 400 đaka, koja je predviđena projektom, trebala bi biti dovršena već u kolovozu iduće godine, a Vijeće će tražiti da u istom roku investitor izgradi i vrtić. Što se samog projekta pak tiče, Šolić je ustvrdila kako ga se na neki način krije i od građana i od Vijeća četvrti. "Još uvijek nismo upoznati tko je u projektu privatni, a tko javni partner", upozorila je Šolić te dodala kako je upitno i kako su poljoprivredne cjeline preko noći prenamijenjene u građevinsko zemljište. Vijeće četvrti Brezovica tražit će i da kompleks "USA škola" bude otvorenog tipa, sa središnjim trgom i više sadržaja društvene namjene. Upozorili su i na problem pristupnih prometnica te širinu biciklističkih staza. "Budući da mu je važna naša suglasnost, očekujemo da će investitor prihvatiti naše prijedloge", rekao je predsjednik Vyeća četvrti Stjepan Cerovski. Dodao je kako bez pozitivnog mišljenja Vijeća ni Gradska skupština neće moći uvažiti postojeći plan.
Predaja dokumentacije o oduzetoj imovini na Brezovičkom polju
Pozivamo vlasnike i njihove nasljednike oduzete imovine na Brezovickom polju da nam dostave kompletnu fotokopiranu dokumentaciju o oduzetom zemljištu.
Naime, radi se o tomu da trebamo dostaviti podatke odvjetnickom uredu koji bi nas zastupao i za cjelokupan pregled potrebno je imaati prave podatke.
Vlasnici oduzete imovine razvrstani su u više kategorija;
Vlasnici koji su podnijeli zatheve za povratom u z ato predviđenom vremenskom roku do 30. 06. 1997. godine i čiji su zahtjevi rješeni pozitivno.
Vlasnici koji su podnijeli zatheve za povratom u za to predviđenom vremenskom roku do 30. 06. 1997. godine i čiji su u postupku rješavanja.
Vlasnici koji nisu podnijeli zahtjev za povratom imovine, ali imaju potrebnu dokumentaciju o oduzetom zemljištu.
Vlasnici koji nisu podnijeli zahtjev za povratom imovine, ali nemaju nikakovu dokumentaciju o douzetom zemljištu.
Dokumentaciju koju smo do sada prikupili od građana je nepotpuna i ima svega nekoliko slučajeva da je kompletna.
Svi ti dokumenti su skanirani i pohranjeni na kompjutoru i DVD sa tim podacima je podijeljen na rasne strane.
Sada nas očekuje veliki posao jer treba sve to razvrstati i upotpuniti da bi sa tim materijalima mogli pravovaljano predstaviti slučaj oduzete imovine na Brezovičkom polju.
Molimo vas da nam dostaviti fotokopiju svih podataka o oduzetoj imovini i to čim prije.
Dokumente možete predati najbližim članovima Udruge Brezovičko polje.
Naime, radi se o tomu da trebamo dostaviti podatke odvjetnickom uredu koji bi nas zastupao i za cjelokupan pregled potrebno je imaati prave podatke.
Vlasnici oduzete imovine razvrstani su u više kategorija;
Vlasnici koji su podnijeli zatheve za povratom u z ato predviđenom vremenskom roku do 30. 06. 1997. godine i čiji su zahtjevi rješeni pozitivno.
Vlasnici koji su podnijeli zatheve za povratom u za to predviđenom vremenskom roku do 30. 06. 1997. godine i čiji su u postupku rješavanja.
Vlasnici koji nisu podnijeli zahtjev za povratom imovine, ali imaju potrebnu dokumentaciju o oduzetom zemljištu.
Vlasnici koji nisu podnijeli zahtjev za povratom imovine, ali nemaju nikakovu dokumentaciju o douzetom zemljištu.
Dokumentaciju koju smo do sada prikupili od građana je nepotpuna i ima svega nekoliko slučajeva da je kompletna.
Svi ti dokumenti su skanirani i pohranjeni na kompjutoru i DVD sa tim podacima je podijeljen na rasne strane.
Sada nas očekuje veliki posao jer treba sve to razvrstati i upotpuniti da bi sa tim materijalima mogli pravovaljano predstaviti slučaj oduzete imovine na Brezovičkom polju.
Molimo vas da nam dostaviti fotokopiju svih podataka o oduzetoj imovini i to čim prije.
Dokumente možete predati najbližim članovima Udruge Brezovičko polje.
Poljoprerada se gasi zbog golf terena
Tvrtka Poljoprerada je tipični hrvatski primjer, rekao je Ivica Rogić, regionalni povjerenik sindikata PPDIV-a i radnikom u tvrtki Poljoprerada iz Hrvatskog Leskovca.
"Poljoprerada proizvodi stočnu hranu i konzumna jaja koja su tražena na tržištu. Ona naplaćuje sve što proizvodi, a ne proizvodi. Vlasnici i menadžment očito imaju ciljeve ne raditi dalje", kaže Rogić. "Poljoprerada se nalazi na parceli dugačkoj dva kilometra, koja se proteže od Hrvatskog Leskovca do Brezovice. Jedan političar rekao je u Saboru da je kapital svaka parcela s koje se vidi katedrala. Vjerujem da je cilj upravo ta parcela i da su u pozadini problema Poljoprerade apetiti građevinskog lobija, te da je plan na toj parceli raditi golf igralište. Moram reći da mi sindikalci i radnici Poljoprerade nemamo ništa protiv, ali zahtijevamo da tih sto ljudi koji sada proizvode jaja i stočnu hranu bogatunima nose golf palice za pet tisuća kuna mjesečno uz plaćene doprinose."
"Poljoprerada proizvodi stočnu hranu i konzumna jaja koja su tražena na tržištu. Ona naplaćuje sve što proizvodi, a ne proizvodi. Vlasnici i menadžment očito imaju ciljeve ne raditi dalje", kaže Rogić. "Poljoprerada se nalazi na parceli dugačkoj dva kilometra, koja se proteže od Hrvatskog Leskovca do Brezovice. Jedan političar rekao je u Saboru da je kapital svaka parcela s koje se vidi katedrala. Vjerujem da je cilj upravo ta parcela i da su u pozadini problema Poljoprerade apetiti građevinskog lobija, te da je plan na toj parceli raditi golf igralište. Moram reći da mi sindikalci i radnici Poljoprerade nemamo ništa protiv, ali zahtijevamo da tih sto ljudi koji sada proizvode jaja i stočnu hranu bogatunima nose golf palice za pet tisuća kuna mjesečno uz plaćene doprinose."
26 travanj 2010
26. 04. 2010. Radnici poljoprerade - Agrokoke u strajku jer poslodavac hoce prodati poljoprivredno zemljište i otpustiti radnike
U tvornicu stočne hrane Poljoprerada u Hrvatskom Leskovcu, čiji radnici štrajkaju već mjesec dana, poslodavac je u ponedjeljak ujutro pozvao 50-ak zaštitara koji sprečavaju radnicima ulazak u pogon, doznaje se od štrajkaša.
Regionalni povjerenik Sindikata poljoprivrede Ivica Rogić izjavio je da ogorčeni radnici čekaju pred portom Poljoprerade nakon što su propali pregovori koje je sindikat u ponedjeljak vodio s predsjednikom Nadzornog odbora Dragom Marićem.
"Predložili smo Mariću da povuče zaštitare da bi se smanjila mogućnost incidenta, no on je to odbio tvrdeći da se poslovodstvo ne osjeća sigurno te da želi zaštititi imovinu tvrtke", kazao je Rogić.
Stotinjak radnika Poljoprerade štrajka od 26. ožujka jer nisu primili plaće za siječanj, veljaču i ožujak, a doprinosi im nisu usplaćivani već dvije godine.
Marić im je obećao da će, ako prekinu štrajk, ovaj tjedan biti isplaćene plaće za siječanj i veljaču, no oni su to odbili jer mu ne vjeruju, rekao je Rogić.
Uprava želi otpustiti 40 radnika kao tehnološki višak, a sindikatu je to neprihvatljivo, pogotovo zato što 30 radnika ispunjava uvjete za odlazak u mirovinu, kaže Rogić.
Sindikat je u petak 23. travnja pred Radničkim domom dijelio građanima kokoši s farme Poljoprerade u Brezovici tvrdeći da će inače kokoši uginuti od gladi, pa sindikati pozivanje zaštitara tumače kao odgovor poslodavca na tu prosvjednu akciju.
Predsjednik Sindikata poljoprivrede Josip Pavić ustvrdio je da je vlasnik Poljoprerade novcem koji je potrošio na zaštitare mogao riješiti barem dio duga radnicima i time ukloniti razloge za štrajk.
"Ako poslodavac nastavi s takvim ponašanjem, sljedeći prosjved organizirat ćemo na Markovu trgu, i to s kokošima", rekao je Pavić. (Hina)
Ova događanja su od izuzetne važnosti za građane Brezovice kojim je oduzeto zemljište i koje sada Poljoprerada želi prodati raznim "investitorima" a da na to nemaju pravo jeri po Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća nikako nije to zemljište moglo postati imovinom poduzeća.
Večina tog zemljišta se ne obrađuje i trebalo je odavno biti vračeno pravim vlasnicima.
Pozivamo građane Brezovice i šire da radnicima Poljoprerade daju podršku i da povjesna istina izađe na vidjelo.
Otpuštanje radnika Poljoprerade prvi je korak koji će omogučiti ranim "lihvarima" i krvopijama da na perfidan način ostvare dobit, unište radna mjesta i otuđe privatnu imovinu i na tome ostvare veliku zaradu.
Još jednom vas molimo da bilo pojedinačno ili grupno kontaktirate sredstva javnog priopčavanja, državne ustanove i nstitucije kao i lokalne, gradske i republičke prestavnike političkih stranaka.
Udruga građana za povrat imovine "Brezovičko polje" posebnim će se priopčenjem obratiti građanima Brezovice i šire, te političkim strankama i predstavnicima lokalne, gradske i republičke vlasti.
Regionalni povjerenik Sindikata poljoprivrede Ivica Rogić izjavio je da ogorčeni radnici čekaju pred portom Poljoprerade nakon što su propali pregovori koje je sindikat u ponedjeljak vodio s predsjednikom Nadzornog odbora Dragom Marićem.
"Predložili smo Mariću da povuče zaštitare da bi se smanjila mogućnost incidenta, no on je to odbio tvrdeći da se poslovodstvo ne osjeća sigurno te da želi zaštititi imovinu tvrtke", kazao je Rogić.
Stotinjak radnika Poljoprerade štrajka od 26. ožujka jer nisu primili plaće za siječanj, veljaču i ožujak, a doprinosi im nisu usplaćivani već dvije godine.
Marić im je obećao da će, ako prekinu štrajk, ovaj tjedan biti isplaćene plaće za siječanj i veljaču, no oni su to odbili jer mu ne vjeruju, rekao je Rogić.
Uprava želi otpustiti 40 radnika kao tehnološki višak, a sindikatu je to neprihvatljivo, pogotovo zato što 30 radnika ispunjava uvjete za odlazak u mirovinu, kaže Rogić.
Sindikat je u petak 23. travnja pred Radničkim domom dijelio građanima kokoši s farme Poljoprerade u Brezovici tvrdeći da će inače kokoši uginuti od gladi, pa sindikati pozivanje zaštitara tumače kao odgovor poslodavca na tu prosvjednu akciju.
Predsjednik Sindikata poljoprivrede Josip Pavić ustvrdio je da je vlasnik Poljoprerade novcem koji je potrošio na zaštitare mogao riješiti barem dio duga radnicima i time ukloniti razloge za štrajk.
"Ako poslodavac nastavi s takvim ponašanjem, sljedeći prosjved organizirat ćemo na Markovu trgu, i to s kokošima", rekao je Pavić. (Hina)
Ova događanja su od izuzetne važnosti za građane Brezovice kojim je oduzeto zemljište i koje sada Poljoprerada želi prodati raznim "investitorima" a da na to nemaju pravo jeri po Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća nikako nije to zemljište moglo postati imovinom poduzeća.
Večina tog zemljišta se ne obrađuje i trebalo je odavno biti vračeno pravim vlasnicima.
Pozivamo građane Brezovice i šire da radnicima Poljoprerade daju podršku i da povjesna istina izađe na vidjelo.
Otpuštanje radnika Poljoprerade prvi je korak koji će omogučiti ranim "lihvarima" i krvopijama da na perfidan način ostvare dobit, unište radna mjesta i otuđe privatnu imovinu i na tome ostvare veliku zaradu.
Još jednom vas molimo da bilo pojedinačno ili grupno kontaktirate sredstva javnog priopčavanja, državne ustanove i nstitucije kao i lokalne, gradske i republičke prestavnike političkih stranaka.
Udruga građana za povrat imovine "Brezovičko polje" posebnim će se priopčenjem obratiti građanima Brezovice i šire, te političkim strankama i predstavnicima lokalne, gradske i republičke vlasti.
16 ožujak 2010
Pristupnica Udruge Brezovičko polje
Isprintajte pristupnicu i ispunjenu možete predati bilo kojem članu Odbora udruge.
08 ožujak 2010
11-ti ožujak 2010 - Sastanak Odbora udruge Brezovičko polje
Pozivamo sve članove Odbora udruge Brezovičko polje da se odazovu sastanku Odbora udruge koji će se održati u:
Dom mjesne samouprave Gradske četvrti Brezovica
četvrtak 11-ti ožujak 2010
početak u 19 sati
četvrtak 11-ti ožujak 2010
početak u 19 sati
04 ožujak 2010
Osnovana Udruga Brezovičko polje, udruga za povrat imovine
Evo, konačno smo dočekali i to da smo uspjeli registrirati udrugu Brezovičko polje i prije nakoliko dana prilmili smo Rješenje o osnutku Udruge i upisu u Registar udruga. Sve to je potrajalo duže nego što smo mislili jer je trebalo obaviti cijeli niz radnji.
U prilogu je preslika Rješenja:
22 prosinac 2009
Predani dokumenti za registraciju Udruge Brezovičko polje
21. 12. 2009. - Zagreb
Predani dokumenti za registraciju Udruge Brezovičko polje u Registar udruga Republike Hrvatske u
sjedištu Gradskog ureda:
Zagreb, Trg Stjepana Radića 1,
II kat, soba 215
Predani su slijedeći dokumenti:
· Zapisnik osnivačke skupštine
· Statut Udruge
· Odluka o upisu u Registar udruga
· Popis osnivaća Udruge
· Popis ovlaštenih predstavnika Udruge
· Popis članova Upravnog Odbora Udruge
· Preslika osobne iskaznice osnivača i predstavnika Udruge
Rješenje za upis u Registar udruga može se očekivati u službenom roku od 30 dana.
Molim članove Upravnog Odbora Udruge da nam dostave svoje e-mail adrese kako bi im mogli poslati najnovije dokumente i ostale informacije vezane uz rad Udruge.
Sastanak Upravnog odbora Udruge može se očekivati oko Nove Godine.
Predani dokumenti za registraciju Udruge Brezovičko polje u Registar udruga Republike Hrvatske u
sjedištu Gradskog ureda:
Zagreb, Trg Stjepana Radića 1,
II kat, soba 215
Predani su slijedeći dokumenti:
· Zapisnik osnivačke skupštine
· Statut Udruge
· Odluka o upisu u Registar udruga
· Popis osnivaća Udruge
· Popis ovlaštenih predstavnika Udruge
· Popis članova Upravnog Odbora Udruge
· Preslika osobne iskaznice osnivača i predstavnika Udruge
Rješenje za upis u Registar udruga može se očekivati u službenom roku od 30 dana.
Molim članove Upravnog Odbora Udruge da nam dostave svoje e-mail adrese kako bi im mogli poslati najnovije dokumente i ostale informacije vezane uz rad Udruge.
Sastanak Upravnog odbora Udruge može se očekivati oko Nove Godine.
18 prosinac 2009
Odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga
Udruga za povrat imovine
“Brezovičko polje“
Datum: 3. prosinca 2009. godine
Mjesto: Dom Mjesne samouprave Brezovica
Adresa: Brezovička Cesta 100
10257 Brezovica, Zagreb
Predmet: Odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga
Na osnivačkoj skupštini Udruge za povrat imovine “Brezovičko polje” održanoj 03. 12. 2009. godine u domu Mjesne samouprave Brezovica jednoglasno je usvojena odluka od strane skupštine Udruge da se pokrene postupak za upis u Registar udruga Grada Zagreba.
U ime Udruge za povrat imovine “Brezovičko polje”:
Predsjednik:
Željko Čižmešija
______________________________
Ovjerovitelji zapisnika:
Matija Imprić, član odbora Udruge
______________________________
Ivan Molnar, član odbora Udruge
______________________________
“Brezovičko polje“
Datum: 3. prosinca 2009. godine
Mjesto: Dom Mjesne samouprave Brezovica
Adresa: Brezovička Cesta 100
10257 Brezovica, Zagreb
Predmet: Odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga
Na osnivačkoj skupštini Udruge za povrat imovine “Brezovičko polje” održanoj 03. 12. 2009. godine u domu Mjesne samouprave Brezovica jednoglasno je usvojena odluka od strane skupštine Udruge da se pokrene postupak za upis u Registar udruga Grada Zagreba.
U ime Udruge za povrat imovine “Brezovičko polje”:
Predsjednik:
Željko Čižmešija
______________________________
Ovjerovitelji zapisnika:
Matija Imprić, član odbora Udruge
______________________________
Ivan Molnar, član odbora Udruge
______________________________
Zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine
Zapisnik o radu
i
odlukama osnivačke skupštine
Udruge za povrat imovine
“Brezovičko polje“
Održane 3. prosinca 2009. godine
u
Domu Mjesne samouprave Brezovica
Brezovička Cesta 100
10257 Brezovica,
Zagreb
Prisutno: 16 građana
Osnivačku skupštine Udruge za povrat imovine otvorio je Ivica Palčić.
Prigodnim rječima je pozdravio prisutne i predložio prisutnim građanima slijedeći dnevni red:
1. Biranje radnog predsjedništva i ovjerovitelja zapisnika osnivačke skupštine Udruge
2. Uvodna rijeć i razlozi osnivanja Udruge
3. Usvajanje Statuta
4. Biranje Upravnog Odbora Udruge, blagajnika Udruge, dopredsjednika i predsjednika Udruge
5. Razno
1. Biranje radnog predsjedništva
Ivica Palčić predložio je radno predsjedništvo u sastavu:
1. Ivica Palčić, Golobreška 4. odvojak 17, Predsjednik
2. Zdenka Palčić, Golobreška 1. odvojak 29, član
3. Željko Čižmešija, Golobreška 18, član
Prisutni građani su jednoglasno usvojili sa 16 glasova za, prijedlog da Ivica Palčić bude izabran za predsjenika radnog predsjedništva, a Zdenka Palčić i Zeljko Čižmešija za članove radnog predsjedništva.
Predsjednik radnog predsjedništva Ivica Palčić je zahvalio prisutnima na ukazanom povjerenju i predložio da skupština izabere dva ovjerovitelja zapisnika osnivačke skupštine:
1. Ivan Molnar - Ovjerovitelj zapisnika
2. Imprić Matija - Ovjerovitelj zapisnika
Prisutni su to jednoglasno usvojili sa 16 glasova za i 0 glasova protiv. Suzdržanih nije bilo.
2. Uvodna rijeć i razlozi osnivanja Udruge
Predsjednik radnog predsjedništva Ivica Palčić pojasnio je razloge za osnivanje Udruge za povrat imovine “Brezovičko polje“ kako slijedi:
Cilj i svrha osnivanje Udruge je okupljanje, udruživanje, predstavljanje i zastupanje interesa članova udruge vlasnika nasilno oduzete imovine na Brezovičkom polju.U tu svrhu Udruga će se baviti slijedećim aktivnostima:Rješavanje nesporazuma, prava i međusobnih obaveza između vlasnika zemljišta, lokalne i državne uprave, zajedničkim dogovorom i u skladu sa Statutom Udruge.Pravno dokazivanje nezakonitih postupaka pri oduzimanju imovine.Pravno dokazivanje nezakonitog djelovanja pri oduzimanju imovine.Pravno dokazivanje nezakonitih postupaka vračanja oduzetog imovine.Pravno dokazivanje nezakonitog djelovanja u postupku vračanja oduzetog imovine.Pokretanje pravnih postupaka radi ostvarivanja prava članova vlasnika i njihovih ovlaštenika nepravedno oduzetog imovine.Pokretanje pravnih postupaka radi narušavanja ekološke ravnoteže na području Brezovičkog polja.Pokretanje pravnih postupaka radi širenja istine o oduzetom zemljištu na Brezovičkom polju.Izdavanje priopćenja i povremenih informacija putem javnih medija, biltena i časopisa, elektroničke pošte i Internet stranica Udruge.
3. Usvajanje Statuta Udruge
Prisutnima je članica radnog predsjedništva Zdenka Palčić obrazlozila da je prijedlog Statut-a bio objavljen na blogu “Brezovičko polje“ i prije podijeljen zainteresiranim građanima širom Gradske četvrti Brezovica. Ujedno je pročitala prijedlog Statut-a Udruge za povrat imovine.
Prisutni građani nisu imali primjedbi na prijedlog Statut-a i Statut Udruge za povrat imovine prihvačen je jednoglasno sa 16 glasova za i 0 glasova protiv. Suzdržanih nije bilo.
4. Biranje Upravnog Odbora Udruge, blagajnika Udruge, dopredsjednika i predsjednika Udruge
Predsjednik radnog predsjedništva Ivica Palčić obrazložio je da nakon što je Statut usvojen treba se pristupiti biranju tijela i predstavnika Udruge.
a). Biranje Upravnog Odbora Udruge
Ivica Palčić je predložio da svih 16 prisutnih građana ćine Upravni Odbor Udruge jer su samim dolaskom na osnivački skup pokazali svoju zainteresiranost za rad u Udruzi.
Prisutni su to jednoglasno usvojili sa 16 glasova za i 0 glasova protiv. Suzdržanih nije bilo.
Prema tomu članovi Upravnog Odbora su:
1. Alen Novak
2. Bartol Drago
3. Branka Svedrović
4. Imprić Matija
5. Ivan Molnar
6. Ivica Črnko
7. Ivica Karlić
8. Ivica Palčić
9. Juraj Bartol
10. Juraj Jušinski
11. Maja Kuftinec
12. Mario Kuftinec
13. Pavleček Vjekoslav
14. Tomo Mikša
15. Zdenka Palčić
16. Željko Čižmešija
b). Biranje predsjednika Udruge
Ivica Palčić osobno je predložio Željka Čižmešiju za predsjednika Udruge.
Prisutni su to jednoglasno usvojili sa 16 glasova za i 0 glasova protiv. Suzdržanih nije bilo
c) . Biranje dopredsjednika Udruge
Od prisutnih građana Ivan Molnar je predložio Ivicu Palčića za dopredsjednika Udruge.
Prisutni su to jednoglasno usvojili sa 16 glasova za i 0 glasova protiv. Suzdržanih nije bilo
d). Biranje blagajnika Udruge
Zdenka Palčić predložila je Maju Kuftinec za blagajnicu Udruge.
Prisutni su to jednoglasno usvojili sa 16 glasova za i 0 glasova protiv. Suzdržanih nije bilo.
Željko Čižmešija zahvalio se prisutnim članovima Upravnog odbora Udruge na ukazanom povjerenju i obrazložio slijedeće ciljeve i djelovanje Udruge:
Promicanje istine o događajima vezanih uz oduzimanje zemljišta na Brezovičkom polju i šire. Praćenje i tumaćenje zakona, uredbi i odluka državnih, lokalnih organa i organa Grada Zagreba bitnih za vračanje nepravedno oduzetog zemljišta. Strućna analiza i postavljanje strateških ciljeva i pravaca daljeg optimalnog djelovanja Udruge. Predstavljanje, zaštita i zastupanje strateških ciljeva i pravaca daljeg optimalnog djelovanja Udruge. Predstavljanje, zaštita i zastupanje prava i interesa Udruge i njezinih članova i veza sa lokalnom i širom zajednicom s prijedlozima za zajedničko djelovanje na obostrani boljitak. Suradnja sa lokalnim, gradskim i državnim organima i institucijama u cilju promiđbe ciljeva Udruge. Aktivna suradnja sa stručnim pojedincima i sa srodnim udrugama i organizacijama koje se bave sličnim pitanjima, a po potrebi i angažiranje potrebnih stručnjaka. Poticanje članova na zajedništvo i zajedničko djelovanje na ostvarenju proklamiranih ciljeva.
Predsjednik Udruge podsjetio je prisutne da osnivačka skupština treba donijeti još neke odluke i u skladu s time odlučeno je slijedeće:
e). Osnivači i službeni predstavnici Udruge
Predsjednik Udruge Željko Čižmešija predložio je da u skladu sa Statut-om da se kao osnivači i službeni predstavnici Udruge potvrde:
1. Ivica Palčić, Dopredsjednik, Golobreška 4. odvojak 17
2. Maja Kuftinec, Blagajnik, Zadvorska 31
3. Zdenka Palčić, Član odbora, Golobreška 1. odvojak 29
4. Željko Čižmešija, Predsjednik , Golobreška 18
Prisutni su to jednoglasno usvojili sa 16 glasova za i 0 glasova protiv. Suzdržanih nije bilo.
f). Odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga
Predsjednik Udruge Željko Čižmešija predložio je da u skladu sa Statut-om donese Odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga i pojasnio je da ce se to prikazati kao poseban dokument ovjeren od ovjerovitelja zapisnika osnivačke skupštine.
Prisutni su to jednoglasno usvojili sa 16 glasova za i 0 glasova protiv. Suzdržanih nije bilo.
g). Blagajna i članarina
Udruga če u skladu sa Statut'om Udruge imati vlastiti žiro račun i u skladu s tim če se obavljati i poslovanje Udruge.
Udruga će imati i svoj žig te če na taj naćin ovjeravati službene dokumente.
Godišnja članarina Udruge iznosi 50 Kuna i za to če se izdavati potvrde ovjerene žigom Udruge
Prisutni članovi Upravnog odbora jednoglasno su se složili sa gore navedenim. Protiv i suzdržanih nije bilo.
5. Razno
Prisutni članovi Upravnog odbora Udruge iznosili su prijedloge o prvim akcijama koje bi Udruga trebala poduzimati. U raspravi je istaknuto da je najvažnije da se Udruga i službeno registrira u Registar Udruga.
Povrh toga donijeta je jednoglasno usvojena odluka da če se krenuti u učlanjivanje u Udrugu čim se za to stvore potrebni tehnički uvjeti.
Sastanak Upravnog Odbora održati če se nakon upisa Udruge u Registar Udruga.
Datum: 20. 12. 2009.
U ime Udruge
Željko Čižmešija
-------------------------------
Ovjerovitelji zapisnika: Ivan Molnar: _______________________________________
Matija Imprić: _______________________________________
04 prosinac 2009
Osnovana Udruga za povrat oduzete imovine “Brezovičko polje“
03. 12. 2009.
U domu Mjesne samouprave Gradske četvrti Brezovica osnovana je Udruga za povrat oduzete imovine.
Na osnivačkom skupu Udruge, prisutni građani su jednoglasno usvojili Statut Udruge te izabrali Upravni odbor Udruge i predstavnike udruge kako slijedi.
Alen Novak, Član odbora
Bartol Drago, Član odbora
Branka Svedrović, Član odbora
Imprić Matija, Član odbora
Ivan Molnar, Član odbora
Ivica Črnko, Član odbora
Ivica Karlić, Član odbora
Ivica Palčić, Dopredsjednik
Juraj Bartol, Član odbora
Juraj Jušinski, Član odbora
Maja Kuftinec, Blagajnik
Mario Kuftinec, Član odbora
Pavleček Vjekoslav, Član odbora
Zdenka Palčić, Član odbora
Željko Čižmešija, Predsjednik
Udruga kao takova imati će svoj pečat, žiro račun i biti će u najskorijem roku registriranu u Registar udruga.
Na skupu je dogovoreno da članom udruge može postati svaki građanin koji prihvača Statut udruge i ujedno je određena godišnja članarina od 50 Kn.
Učlanjenje u udrugu biti će moguće čim se obavi tehnički dio posla oko registiranja Udruge i učlanjenje u Udrugu će se vršiti preko posebnih, za tu priliku predviđenih obrazaca i uplatnice Udruge.
O ciljevima i djelatnosti Udruge mođete više saznati iz Statuta Udruge koji primjerak imate na ovom blogu.
Isto tako Udruga će putem priopćenja obavještavati zainteresirane građane o daljim akcijama.
U domu Mjesne samouprave Gradske četvrti Brezovica osnovana je Udruga za povrat oduzete imovine.
Na osnivačkom skupu Udruge, prisutni građani su jednoglasno usvojili Statut Udruge te izabrali Upravni odbor Udruge i predstavnike udruge kako slijedi.
Alen Novak, Član odbora
Bartol Drago, Član odbora
Branka Svedrović, Član odbora
Imprić Matija, Član odbora
Ivan Molnar, Član odbora
Ivica Črnko, Član odbora
Ivica Karlić, Član odbora
Ivica Palčić, Dopredsjednik
Juraj Bartol, Član odbora
Juraj Jušinski, Član odbora
Maja Kuftinec, Blagajnik
Mario Kuftinec, Član odbora
Pavleček Vjekoslav, Član odbora
Zdenka Palčić, Član odbora
Željko Čižmešija, Predsjednik
Udruga kao takova imati će svoj pečat, žiro račun i biti će u najskorijem roku registriranu u Registar udruga.
Na skupu je dogovoreno da članom udruge može postati svaki građanin koji prihvača Statut udruge i ujedno je određena godišnja članarina od 50 Kn.
Učlanjenje u udrugu biti će moguće čim se obavi tehnički dio posla oko registiranja Udruge i učlanjenje u Udrugu će se vršiti preko posebnih, za tu priliku predviđenih obrazaca i uplatnice Udruge.
O ciljevima i djelatnosti Udruge mođete više saznati iz Statuta Udruge koji primjerak imate na ovom blogu.
Isto tako Udruga će putem priopćenja obavještavati zainteresirane građane o daljim akcijama.
24 studeni 2009
Prijedlog Statuta Udruge za povrat imovine "Brezovičko polje"
Brezovičko polje
Udruga za povrat imovine
Brezovica, Zagreb
STATUT UDRUGE
23. 11. 2009.
Brezovica, Zagreb
Udruga za povrat imovine
Brezovica, Zagreb
STATUT UDRUGE
23. 11. 2009.
Brezovica, Zagreb
Na temelju članka 11. stavka 2. i 3. Zakona o Udrugama (NN br. 88/01 i 11/02), skupština Udruge Brezovičko polje, Brezovica, Zagreb, 23. studeni, 2009. donijela je sljedeći
S T A T U T
Članak 1.
(1) Ovim Statutom uređuju se pitanja naziva, sjedišta i područje na kojem Udruga Brezovičko polje, Brezovica, Zagreb djeluje, njezino zastupanje, ciljevi, zadaci te djelatnosti i način djelovanja kojima se ciljevi ostvaruju, javnost rada, članstvo i članarina, te prava i obveze i stegovna odgovornost članova, unutarnjeg ustrojstva, način upravljanja, imovina i način njezinog stjecanja, financiranja, prestanak rada te postupak s imovinom u slučaju prestanka rada Udruge i druga pitanja važna za njezin rad.
(2) Udruga Brezovičko polje, Brezovica, Zagreb je neprofitna udruga građana, koja promiče istinu o vezanu uz nasilno oduzimanje zemljišta na Brezovičkom polju i šire, isto kao i to da se zalaže za ostvarivanje prava članova Udruge i za povrat nasilno oduzete imovine.
(3) Udruga Brezovičko polje, Brezovica, Zagreb je dragovoljna, nepolitička, vanstranačka, nevladina udruga.
N A Z I V, S J E D I Š TE I Z A S T UP A N J E
Članak 2.
(1) Naziv Udruge glasi:
Brezovičko polje, Udruga za povrat imovine
(u daljnjem tekstu Udruga)
(2) Skraćeni naziv Udruge glasi:
Brezovičko polje
(3) Udruga djeluje na području Republike Hrvatske.
Članak 3.
(1) Sjedište Udruge je u Brezovici, Zagreb, a odluku o adresi sjedišta te promjeni adrese donosi Upravni odbor.
Članak 4.
(1) Udruga je pravna osoba, upisana u Registar udruga kod nadležnog tijela državne uprave. Za preuzete obaveze, Udruga odgovara svim svojim sredstvima (potpuna odgovornost).
Članak 5.
(1) Udruga posjeduje pečat. Pečat Udruge je pravokutnog oblika sa zaobljenim rubovima, u žigu su upisana slova “Brezovičko polje“.
(2) Pečat čuvaju i ovlašteni su ga koristiti predsjednik i dopredsjednik, a iznimno drugi članovi Udruge koje Upravni odbor Udruge ovlasti.
Članak 6.
(1) U svrhu unapređenja i ostvarivanja vlastitih ciljeva definiranih ovim Statutom Udruga može inicirati osnivanje svojih podružnica ili ogranaka na drugim lokacijama, te tehnički i materijalno potpomagati njihovo rad i ostvarivanje zajedničkih ciljeva.
(2) Odluku o osnivanju podružnica ili ogranaka donosi Skupština Udruge.
(3) Podružnice ili ogranci Udruge nisu pravne osobe.
Članak 7.
(1) Udruga se može po potrebi udružiti sa srodnim udrugama i organizacijama na području Republike Hrvatske, koje imaju slične ciljeve i područje djelatnosti.
(2) Odluku o udruživanju Udruge sa drugim udrugama kao i odluku o raskidanju suradnje i razdruživanju, donosi Upravni odbor Udruge.
Članak 8.
(1) Udruga se može po potrebi učlanjivati u druge udruge te međunarodne udruge i organizacije sukladno Zakonu o Udrugama Republike Hrvatske, a u svrhu ostvarivanja ciljeva definiranih ovim statutom.
(2) Odluku o učlanjivanju Udruge u druge organizacije i udruge kao i odluku o raskidanju članstva, donosi Upravni odbor Udruge.
Članak 9.
(1) Udrugu predstavljaju i zastupaju u pravnom prometu predsjednik i dopredsjednik.
C I LJE V I I D J E L A T NO S T I
Članak 10.
(1) Cilj i svrha osnivanje Udruge je okupljanje, udruživanje, predstavljanje i zastupanje interesa članova udruge vlasnika nasilno oduzete imovine na Brezovičkom polju.
U tu svrhu Udruga će se baviti slijedećim aktivnostima:
Rješavanje nesporazuma, prava i međusobnih obaveza između vlasnika zemljišta, lokalne i državne uprave, zajedničkim dogovorom i u skladu sa Statutom Udruge.
Pravno dokazivanje nezakonitih postupaka pri oduzimanju imovine.
Pravno dokazivanje nezakonitog djelovanja pri oduzimanju imovine.
Pravno dokazivanje nezakonitih postupaka vračanja oduzetog imovine.
Pravno dokazivanje nezakonitog djelovanja u postupku vračanja oduzetog imovine.
Pokretanje pravnih postupaka radi ostvarivanja prava članova vlasnika i njihovih ovlaštenika nepravedno oduzetog imovine.
Pokretanje pravnih postupaka radi narušavanja ekološke ravnoteže na području Brezovičkog polja.
Pokretanje pravnih postupaka radi širenja istine o oduzetom zemljištu na Brezovičkom polju.
Izdavanje priopćenja i povremenih informacija putem javnih medija, biltena i časopisa, elektroničke pošte i Internet stranica Udruge.
Ciljevi Udruge ostvaruju se putem slijedećih djelatnosti:
Promicanje istine o događajima vezanih uz oduzimanje zemljišta na Brezovičkom polju i šire.
Praćenje i tumaćenje zakona, uredbi i odluka državnih, lokalnih organa i organa Grada Zagreba bitnih za vračanje nepravedno oduzetog zemljišta.
Strućna analiza i postavljanje strateških ciljeva i pravaca daljeg optimalnog djelovanja Udruge.
Predstavljanje, zaštita i zastupanje strateških ciljeva i pravaca daljeg optimalnog djelovanja Udruge
Predstavljanje, zaštita i zastupanje prava i interesa Udruge i njezinih članova i veza sa lokalnom i širom zajednicom s prijedlozima za zajedničko djelovanje na obostrani boljitak.
Suradnja sa lokalnim, gradskim i državnim organima i institucijama u cilju promiđbe ciljeva Udruge.
Aktivna suradnja sa stručnim pojedincima i sa srodnim udrugama i organizacijama koje se bave sličnim pitanjima, a po potrebi i angažiranje potrebnih stručnjaka.
Poticanje članova na zajedništvo i zajedničko djelovanje na ostvarenju proklamiranih ciljeva.
J A V N O ST R A D A
Članak 11.
(1) Rad Udruge i svih njezinih tijela je javan te utemeljen na demokratskim načelima, izuzev informacija i podataka iz stavka 3 ovog Članka.
(2) Javnost rada osigurava se priopćenjima i povremenim informativnim lecima, objavama i informacijama putem javnih medija, biltena i časopisa, elektroničke pošte i Internet stranica Udruge.
(3) Isprave i podaci, čije objavljivanje široj javnosti može štetiti interesima Udruge ili njenih članova, kao podaci o pristupnim točkama, novim planovima, programima, i dr. podliježu tajnosti Udruge.
Č L AN S T V O U U D R U Z I
Članak 12.
(1) Članom Udruge može postati svaka punoljetna, poslovno sposobna osoba, koja je zainteresirana za rad u Udruzi, te koja prihvaća odredbe ovog Statuta.
(2) Maloljetne osobe koje su zainteresirane za rad u Udruzi ostvaruju svoje pravo članstva uz pismenu suglasnost roditelja ili skrbnika i imaju status nominalnog člana (mogu sudjelovati u radu tijela Udruge, ali bez prava odlučivanja.
(3) Članom Udruge mogu postati i pravne osobe. Članstvo u Udruzi one ostvaruju putem ovlaštenog predstavnika.
(4) Članstvo može biti redovito ili počasno.
(5) Članstvo se ostvaruje potvrđenom prijavnicom i uplatom upisnine u Udrugu.
(6) Redoviti članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu, u iznosi koju utvrdi Upravni odbor na pismeno definiranu Pravilnikom o radu Udruge.
Članak 13.
(1) Osoba ili pravna osoba koja želi postati redovitim članom Udruge podnosi zahtjev Upravnom odboru, koji donosi odluku o prijemu u članstvo Udruge.
(2) Novi redoviti članovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge, te poštivanje odredbi njenog Statuta i svih drugih akata, kao i odluka tijela Udruge.
(3) Novi redoviti članovi uplaćuju upisninu u Udrugu koja se koristi za pokrivanje osnovnog funkcioniranje Udruge, administrativnih troškova te za ostvarivanje osnovnih ciljeva. Upisnina ujedno obuhvaća i godišnju članarinu za tekuću godinu načinom koji je definiran u Pravilniku o radu.
Članak 14.
(1) Upravni odbor može imenovati počasne članove Udruge. Počasnim članom može postati osoba, koja je osobnim radom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge.
Članak 15.
(1) Članstvo u Udruzi prestaje: a) istupanjem po vlastitom zahtjevu člana b) neplaćanjem članarine za tekuću godinu c) isključenje zbog nepoštivanja odredbi Statuta d) brisanjem Udruge iz Registra udruga Republike Hrvatske
(2) Pri istupanju iz stavka 1 ovog Članka po točkama a, c iuplaćena članarina za tekuću godinu odnosno upisnina u udrugu se ne vraća.
O S NO V N A P R A V A I OB V EZ E Č L A N S T V A
Članak 16.
(1) Prava redovitih članova su: da organizirano mogu sudjelovati u svim oblicima djelovanja Udruge
da mogu koristiti pogodnosti, usluge, stručno – tehničku pomoć i zajedničku opremu Udruge prema propisanim uvjetima za redovite članove, definirane Pravilnikom o radu Udruge, da dobiju pismeni odgovor na prijedloge, prigovore, žalbe i molbe, da imaju pravo birati i biti izabrani i Udruzi članovi Udruge ujedno su i članovi Skupštine
(2) Obaveze redovitih članova su:da se odazovu na poziv za organizirano sudjelovanje u akcijama i djelovanju Udrugeda se aktivno zalažu za ostvarenje Programske orijentacije Udruge da čuvaju ugled Udruge i djeluju u skladu s ljudskim i poslovnim moralomda se ophode korektno prema ostalim članovimada redovito plaćaju propisanu članarinuda čuvaju poslovnu tajnu Udruge
ST EGO V N A O D G O VO R N OS T
Članak 17.
(1) Članovima Udruge mogu se izreći stegovne mjere: pismena opomena privremeno uskraćivanje pomoći, usluga Udruge opoziv s funkcije u tijelima Udrugeprivremeno ili trajno isključenje iz Udruge
(2) Razlog za isključenje članova ili opoziva s funkcije Udruge može biti:djelovanje protivno interesima i ciljevima Udruge, njezinih članova, protivno programskoj orijentaciji, protivno ovom Statutu ili Pravilniku o radu Udruge, te ometanju djelovanja ili provođenja programa Udruge, nanošenje materijalne štete, ugledu Udruge i njenim članovimanekorektan moralan odnos prema ostalim članovima Udruge
(3) Odluka o isključenju ili opozivu članova donosi Skupština. Odluka o privremenom isključenju može glasiti minimalno 6 mjeseci, a maksimalno 12 mjeseci.
(4) Protiv odluke o stegovnoj mjeri, može se izjaviti žalba Skupštini u roku od 15 dana od primitka rješenja o takvoj mjeri.
(5) Žalba odlaže isključenje, ali ne odlaže privremeno uskraćivanje prava, odluku o opozivu s funkcije i odluku o uskraćivanju pomoći i usluga Udruge.
(6) Odluka Skupštine nakon razmatranja žalbe je konačna.
T I J E L A UP R A V L J A N J A
Članak 18.
(1) Tijela upravljanja su, hijerarhijskim redom: Skupština, Upravni odbor, Predsjednik i Dopredsjednik
(2) Tijela upravljanja mogu imenovati druga stalna ili privremena tijela ili službe za obavljanje pojedinih specifičnih vrsta poslova.
S K U P Š T I N A
Članak 19.
(1) Skupština je najviše tijelo upravljanja Udruge.
(2) Skupštinu čine svi redoviti članovi Udruge sa pravom glasa, te bez prava glasa - nominalni i počasni članovi.
Članak 20.
(1) Skupština Udruge nadležna je i obavlja sljedeće poslove:donosi Statut i druge opće akte Udruge,kontrolira rad, bira i razrješava članove Upravnog odbora,donosi financijska izvješća,odlučuje o organizacijskim i statusnim promjenama i prestanku rada Udruge,odlučuje o prigovorima protiv odluka Upravnog odbora,donosi sve odluke u vezi s radom Udruge za koje nije nadležan Upravni odbor.
(2) Sjednica Skupštine može biti redovna, izborna ili izvanredna.
(3) Skupština se sastaje prema potrebi, a najmanje jednom u tijeku godine.
(4) Izvanredna sjednica Skupštine odlučuje samo o pitanjima zbog kojih je sazvana.
(5) Sjednicu Skupštinu saziva Upravni odbor. Upravni odbor je obvezan sazivati zasjedanje Skupštine u roku od 30 dana od dana kada je to predložio predsjednik Udruge ili 10 redovitih članova Udruge.
(6) Sjednici Skupštine mogu prisustvovati i gosti s pravom rasprave, ali bez prava odlučivanja.
(7) Upravni odbor je dužan pozive za zasjedanje Skupštine dostaviti članovima najmanje 7 dana prije samog zasjedanja.
(8) Ako Upravni odbor ne sazove Skupštinu u roku iz stavka 5. ovog članka, predlagači mogu sami sazvati sjednicu Skupštine.
Članak 21.
(1) Skupštini predsjedava, te odluke potpisuje predsjednik a u slučaju spriječenosti dopredsjednik.
(2) O radu sjednice Skupštine vodi se zapisnik, koji se trajno čuva u arhivi.
(3) Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova Udruge s pravom glasa.
(4) Odluke Skupštine smatraju se punovažećima i valjanima, ako sjednici Skupštine prisustvuje natpolovična većina članstva Udruge s pravom glasa, osim u slučaju stavka 5. ovog članka.
(5) U slučaju donošenja odluke o prestanku rada Udruge, potrebna je dvotrećinska većina prisutnih članova Udruge s pravom glasa.
U P RA V N I O D B O R
Članak 22.
(1) Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge koje provodi odluke Skupštine i najviše tijelo upravljanja između dviju sjednica Skupštine. Upravni odbor vodi rad Udruge i druge poslove u okviru nadležnosti utvrđenih ovim Statutom.
Članak 23.
(1) Upravni odbor čine:
· Predsjednik
· Dopredsjednik
· Blagajnik
· 5 člana Upravnog odbora
(2) Članovi Upravnog odbora biraju se iz Skupštine tajnim glasovanjem, u skladu sa demokratskim normama.
(3) Mandat članova Upravnog odbora traje 4 godine i mogu biti ponovno birani.
(4) Predsjednik i dopredsjednik Udruge članovi su Upravnog odbora po položaju.
Članak 24.
(1) Upravni odbor: priprema nacrt Statuta i drugih akata, saziva zasjedanje Skupštine, predlaže dnevni red i priprema sve materijale o kojim Skupština raspravlja,izvršava odluke Skupštine,
prima nove članove Udruge, i predlaže Skupštini imenovanje počasnih članova,odlučuje o isključenju iz članstva,odlučuje o promjeni adrese sjedišta Udruge,odlučuje o raspodijeli prikupljenih sredstava,odlučuje o visini naknade članovima za opravdane troškove nastale u vezi s obavljanjem
djelatnosti Udruge,kontrolira rad tijela udruge, poglavito predsjednika i dopredsjednika u smislu moralnog i pravodobnog izvršenja svojih dužnostiodlučuje o dodjeli nagrada i priznanja za nesebičan rad članovima Udruge u okviru djelatnosti Udruge idaje prijedloge Skupštini za dodjelu prigodnih zahvalnica i priznanja fizičkim i pravnim osobama koje su osobito doprinijele ostvarivanju ciljeva Udruge.
Članak 25.
(1) Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik.
(2) Sjednicom Upravnog odbora rukovodi predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti dopredsjednik.
(3) Upravni odbor punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična većina Upravnog odbora.
(4) Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članova.
(5) Članovi Upravnog odbora odgovorni su Skupštini za svoj osobni i zajednički rad.
P R E D S J ED N I K
Članak 26.
(1) Predsjednika bira i razrješava Skupština.
(2) Predsjednik se bira tajnim glasovanjem, u pravilu između najmanje 2 kandidata. Predsjednik je izabran ako dobije natpolovičnu većinu glasova Skupštine.
(3) Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.
(4) Mandat predsjednika traje četiri (4) godine, i može biti ponovo biran.
Članak 27.
(1) Predsjednik ima slijedeća prava i obveze:zastupa Udrugu na temelju Statuta i drugih općih akata Udrugesaziva sjednice Upravnog odbora, predsjedava sjednicama Skupštine i Upravnog odborapotpisuje akte koje donosi Skupština i Upravni odborbrine o izvršenju odluka tijela Udrugeobavlja i druge poslove i zadatke utvrđene ovim Statutom, drugim općim aktima Udruge ili odlukama njezinih tijela
(2) Predsjednik je odgovoran za svoj rad Upravnom odboru i Skupštini.
D O P R ES J E D N IK
Članak 28.
(1) Dopredsjednika bira Skupština, iz redova članova Udruge, na razdoblje od četiri (4) godine, i može biti ponovo biran.
(2) Dopredsjednik udruge obavlja slijedeće poslove:zastupa Udrugu, odnosno zamjenjuje predsjednika Udruge u svim poslovima u slučaju
njegove spriječenostibrine i odgovoran je za zakonitost rada Udruge i izvršenje zakonom i drugim propisimaosigurava izvršenje odluka, programa, planova, smjernica i zaključaka Skupštine i
Upravnog odborabrine se za namjensko trošenje sredstavavodi evidenciju članstva
D vodi i čuva evidenciju financijsko-materijalnog stanja udrugebrine o javnosti rada Udrugepriprema sjednice Skupštine i Upravnog odbora i pomaže predsjedniku injegovom radu za svoj rad odgovoran je Upravnom odboru
Članak 29.
(1) O opozivu dužnosnika i članova tijela Udruge odlučuje Skupština, ako:ne obavlja ili neuredno obavlja dužnostisvojim aktivnostima šteti interesima ili ugledu Udrugesam zatraži prestanak funkcije
I M O V I N A Članak 30.
(1) Udruga se financira iz sredstava upisnine, članarina, donacija, poklona, nasljedstva i sredstava iz proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave.
(2) Svaka prikupljena sredstva koriste se isključivo za nesmetan rad Udruge.
(3) Poslovanje se obavlja isključivo putem žiro – računa Udruge.
Članak 31.
(1) Financijska godina Udruge počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca iste godine.
P R E S T A N A K R A D A U D R U G E Članak 32.
(1) Rad Udruge prestaje odlukom Skupštine, a u skladu s Člankom 21. stavka 5. ovog Statuta ili iz razloga propisanih Zakonom.
Članak 33.
(1) U slučaju prestanka rada Udruge, njezina se imovina raspodjeljuje među aktivnim članovima Udruge prema udjelu i dužini članstva u Udruzi, odnosno zaslugama.
IN F O R M I RA N J E Č L A NST VA Članak 34.
(1) Članovi Udruge imaju pravo uvida u rad tijela Udruge i odluke koja ta tijela donose.
(2) Informacije o aktivnostima Udruge, radu njezinih tijela, te o odlukama koje su donesene, članovi Udruge dobivaju putem elektroničkog glasila.
O S T A L E O D R E D B E Članak 35.
(1) Skupština Udruge može dodijeliti prigodna priznanja fizičkim i pravnim osobama zaslužnim za ostvarivanje programskih ciljeva Udruge ili za doprinos pojedinim akcijama Udruge.
Članak 36.
(1) Tumačenje odredbi ovog Statuta daje Skupština Udruge.
Članak 37.
(1) Ako koja odredba Statuta dođe u suprotnost s kojim pozitivnim propisom RH, ista odredba prestaje važiti s danom stupanja propisa na snagu, a umjesto nje primijenit će se nova odredba u skladu s važećim propisom.
Članak 38.
(1) Ovaj statut Udruge stupa na snagu s danom odobrenja upisa pri nadležnom tijelu.
Predsjednik Udruge:
(Ime i prezime)
________________________________
u Brezovici, Zagreb, 23. 11. 2009.
STATUT UDRUGE
23. 11. 2009.
Brezovica, Zagreb
Na temelju članka 11. stavka 2. i 3. Zakona o Udrugama (NN br. 88/01 i 11/02), skupština Udruge Brezovičko polje, Brezovica, Zagreb, 23. studeni, 2009. donijela je sljedeći
S T A T U T
Članak 1.
(1) Ovim Statutom uređuju se pitanja naziva, sjedišta i područje na kojem Udruga Brezovičko polje, Brezovica, Zagreb djeluje, njezino zastupanje, ciljevi, zadaci te djelatnosti i način djelovanja kojima se ciljevi ostvaruju, javnost rada, članstvo i članarina, te prava i obveze i stegovna odgovornost članova, unutarnjeg ustrojstva, način upravljanja, imovina i način njezinog stjecanja, financiranja, prestanak rada te postupak s imovinom u slučaju prestanka rada Udruge i druga pitanja važna za njezin rad.
(2) Udruga Brezovičko polje, Brezovica, Zagreb je neprofitna udruga građana, koja promiče istinu o vezanu uz nasilno oduzimanje zemljišta na Brezovičkom polju i šire, isto kao i to da se zalaže za ostvarivanje prava članova Udruge i za povrat nasilno oduzete imovine.
(3) Udruga Brezovičko polje, Brezovica, Zagreb je dragovoljna, nepolitička, vanstranačka, nevladina udruga.
N A Z I V, S J E D I Š TE I Z A S T UP A N J E
Članak 2.
(1) Naziv Udruge glasi:
Brezovičko polje, Udruga za povrat imovine
(u daljnjem tekstu Udruga)
(2) Skraćeni naziv Udruge glasi:
Brezovičko polje
(3) Udruga djeluje na području Republike Hrvatske.
Članak 3.
(1) Sjedište Udruge je u Brezovici, Zagreb, a odluku o adresi sjedišta te promjeni adrese donosi Upravni odbor.
Članak 4.
(1) Udruga je pravna osoba, upisana u Registar udruga kod nadležnog tijela državne uprave. Za preuzete obaveze, Udruga odgovara svim svojim sredstvima (potpuna odgovornost).
Članak 5.
(1) Udruga posjeduje pečat. Pečat Udruge je pravokutnog oblika sa zaobljenim rubovima, u žigu su upisana slova “Brezovičko polje“.
(2) Pečat čuvaju i ovlašteni su ga koristiti predsjednik i dopredsjednik, a iznimno drugi članovi Udruge koje Upravni odbor Udruge ovlasti.
Članak 6.
(1) U svrhu unapređenja i ostvarivanja vlastitih ciljeva definiranih ovim Statutom Udruga može inicirati osnivanje svojih podružnica ili ogranaka na drugim lokacijama, te tehnički i materijalno potpomagati njihovo rad i ostvarivanje zajedničkih ciljeva.
(2) Odluku o osnivanju podružnica ili ogranaka donosi Skupština Udruge.
(3) Podružnice ili ogranci Udruge nisu pravne osobe.
Članak 7.
(1) Udruga se može po potrebi udružiti sa srodnim udrugama i organizacijama na području Republike Hrvatske, koje imaju slične ciljeve i područje djelatnosti.
(2) Odluku o udruživanju Udruge sa drugim udrugama kao i odluku o raskidanju suradnje i razdruživanju, donosi Upravni odbor Udruge.
Članak 8.
(1) Udruga se može po potrebi učlanjivati u druge udruge te međunarodne udruge i organizacije sukladno Zakonu o Udrugama Republike Hrvatske, a u svrhu ostvarivanja ciljeva definiranih ovim statutom.
(2) Odluku o učlanjivanju Udruge u druge organizacije i udruge kao i odluku o raskidanju članstva, donosi Upravni odbor Udruge.
Članak 9.
(1) Udrugu predstavljaju i zastupaju u pravnom prometu predsjednik i dopredsjednik.
C I LJE V I I D J E L A T NO S T I
Članak 10.
(1) Cilj i svrha osnivanje Udruge je okupljanje, udruživanje, predstavljanje i zastupanje interesa članova udruge vlasnika nasilno oduzete imovine na Brezovičkom polju.
U tu svrhu Udruga će se baviti slijedećim aktivnostima:
Rješavanje nesporazuma, prava i međusobnih obaveza između vlasnika zemljišta, lokalne i državne uprave, zajedničkim dogovorom i u skladu sa Statutom Udruge.
Pravno dokazivanje nezakonitih postupaka pri oduzimanju imovine.
Pravno dokazivanje nezakonitog djelovanja pri oduzimanju imovine.
Pravno dokazivanje nezakonitih postupaka vračanja oduzetog imovine.
Pravno dokazivanje nezakonitog djelovanja u postupku vračanja oduzetog imovine.
Pokretanje pravnih postupaka radi ostvarivanja prava članova vlasnika i njihovih ovlaštenika nepravedno oduzetog imovine.
Pokretanje pravnih postupaka radi narušavanja ekološke ravnoteže na području Brezovičkog polja.
Pokretanje pravnih postupaka radi širenja istine o oduzetom zemljištu na Brezovičkom polju.
Izdavanje priopćenja i povremenih informacija putem javnih medija, biltena i časopisa, elektroničke pošte i Internet stranica Udruge.
Ciljevi Udruge ostvaruju se putem slijedećih djelatnosti:
Promicanje istine o događajima vezanih uz oduzimanje zemljišta na Brezovičkom polju i šire.
Praćenje i tumaćenje zakona, uredbi i odluka državnih, lokalnih organa i organa Grada Zagreba bitnih za vračanje nepravedno oduzetog zemljišta.
Strućna analiza i postavljanje strateških ciljeva i pravaca daljeg optimalnog djelovanja Udruge.
Predstavljanje, zaštita i zastupanje strateških ciljeva i pravaca daljeg optimalnog djelovanja Udruge
Predstavljanje, zaštita i zastupanje prava i interesa Udruge i njezinih članova i veza sa lokalnom i širom zajednicom s prijedlozima za zajedničko djelovanje na obostrani boljitak.
Suradnja sa lokalnim, gradskim i državnim organima i institucijama u cilju promiđbe ciljeva Udruge.
Aktivna suradnja sa stručnim pojedincima i sa srodnim udrugama i organizacijama koje se bave sličnim pitanjima, a po potrebi i angažiranje potrebnih stručnjaka.
Poticanje članova na zajedništvo i zajedničko djelovanje na ostvarenju proklamiranih ciljeva.
J A V N O ST R A D A
Članak 11.
(1) Rad Udruge i svih njezinih tijela je javan te utemeljen na demokratskim načelima, izuzev informacija i podataka iz stavka 3 ovog Članka.
(2) Javnost rada osigurava se priopćenjima i povremenim informativnim lecima, objavama i informacijama putem javnih medija, biltena i časopisa, elektroničke pošte i Internet stranica Udruge.
(3) Isprave i podaci, čije objavljivanje široj javnosti može štetiti interesima Udruge ili njenih članova, kao podaci o pristupnim točkama, novim planovima, programima, i dr. podliježu tajnosti Udruge.
Č L AN S T V O U U D R U Z I
Članak 12.
(1) Članom Udruge može postati svaka punoljetna, poslovno sposobna osoba, koja je zainteresirana za rad u Udruzi, te koja prihvaća odredbe ovog Statuta.
(2) Maloljetne osobe koje su zainteresirane za rad u Udruzi ostvaruju svoje pravo članstva uz pismenu suglasnost roditelja ili skrbnika i imaju status nominalnog člana (mogu sudjelovati u radu tijela Udruge, ali bez prava odlučivanja.
(3) Članom Udruge mogu postati i pravne osobe. Članstvo u Udruzi one ostvaruju putem ovlaštenog predstavnika.
(4) Članstvo može biti redovito ili počasno.
(5) Članstvo se ostvaruje potvrđenom prijavnicom i uplatom upisnine u Udrugu.
(6) Redoviti članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu, u iznosi koju utvrdi Upravni odbor na pismeno definiranu Pravilnikom o radu Udruge.
Članak 13.
(1) Osoba ili pravna osoba koja želi postati redovitim članom Udruge podnosi zahtjev Upravnom odboru, koji donosi odluku o prijemu u članstvo Udruge.
(2) Novi redoviti članovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge, te poštivanje odredbi njenog Statuta i svih drugih akata, kao i odluka tijela Udruge.
(3) Novi redoviti članovi uplaćuju upisninu u Udrugu koja se koristi za pokrivanje osnovnog funkcioniranje Udruge, administrativnih troškova te za ostvarivanje osnovnih ciljeva. Upisnina ujedno obuhvaća i godišnju članarinu za tekuću godinu načinom koji je definiran u Pravilniku o radu.
Članak 14.
(1) Upravni odbor može imenovati počasne članove Udruge. Počasnim članom može postati osoba, koja je osobnim radom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge.
Članak 15.
(1) Članstvo u Udruzi prestaje: a) istupanjem po vlastitom zahtjevu člana b) neplaćanjem članarine za tekuću godinu c) isključenje zbog nepoštivanja odredbi Statuta d) brisanjem Udruge iz Registra udruga Republike Hrvatske
(2) Pri istupanju iz stavka 1 ovog Članka po točkama a, c iuplaćena članarina za tekuću godinu odnosno upisnina u udrugu se ne vraća.
O S NO V N A P R A V A I OB V EZ E Č L A N S T V A
Članak 16.
(1) Prava redovitih članova su: da organizirano mogu sudjelovati u svim oblicima djelovanja Udruge
da mogu koristiti pogodnosti, usluge, stručno – tehničku pomoć i zajedničku opremu Udruge prema propisanim uvjetima za redovite članove, definirane Pravilnikom o radu Udruge, da dobiju pismeni odgovor na prijedloge, prigovore, žalbe i molbe, da imaju pravo birati i biti izabrani i Udruzi članovi Udruge ujedno su i članovi Skupštine
(2) Obaveze redovitih članova su:da se odazovu na poziv za organizirano sudjelovanje u akcijama i djelovanju Udrugeda se aktivno zalažu za ostvarenje Programske orijentacije Udruge da čuvaju ugled Udruge i djeluju u skladu s ljudskim i poslovnim moralomda se ophode korektno prema ostalim članovimada redovito plaćaju propisanu članarinuda čuvaju poslovnu tajnu Udruge
ST EGO V N A O D G O VO R N OS T
Članak 17.
(1) Članovima Udruge mogu se izreći stegovne mjere: pismena opomena privremeno uskraćivanje pomoći, usluga Udruge opoziv s funkcije u tijelima Udrugeprivremeno ili trajno isključenje iz Udruge
(2) Razlog za isključenje članova ili opoziva s funkcije Udruge može biti:djelovanje protivno interesima i ciljevima Udruge, njezinih članova, protivno programskoj orijentaciji, protivno ovom Statutu ili Pravilniku o radu Udruge, te ometanju djelovanja ili provođenja programa Udruge, nanošenje materijalne štete, ugledu Udruge i njenim članovimanekorektan moralan odnos prema ostalim članovima Udruge
(3) Odluka o isključenju ili opozivu članova donosi Skupština. Odluka o privremenom isključenju može glasiti minimalno 6 mjeseci, a maksimalno 12 mjeseci.
(4) Protiv odluke o stegovnoj mjeri, može se izjaviti žalba Skupštini u roku od 15 dana od primitka rješenja o takvoj mjeri.
(5) Žalba odlaže isključenje, ali ne odlaže privremeno uskraćivanje prava, odluku o opozivu s funkcije i odluku o uskraćivanju pomoći i usluga Udruge.
(6) Odluka Skupštine nakon razmatranja žalbe je konačna.
T I J E L A UP R A V L J A N J A
Članak 18.
(1) Tijela upravljanja su, hijerarhijskim redom: Skupština, Upravni odbor, Predsjednik i Dopredsjednik
(2) Tijela upravljanja mogu imenovati druga stalna ili privremena tijela ili službe za obavljanje pojedinih specifičnih vrsta poslova.
S K U P Š T I N A
Članak 19.
(1) Skupština je najviše tijelo upravljanja Udruge.
(2) Skupštinu čine svi redoviti članovi Udruge sa pravom glasa, te bez prava glasa - nominalni i počasni članovi.
Članak 20.
(1) Skupština Udruge nadležna je i obavlja sljedeće poslove:donosi Statut i druge opće akte Udruge,kontrolira rad, bira i razrješava članove Upravnog odbora,donosi financijska izvješća,odlučuje o organizacijskim i statusnim promjenama i prestanku rada Udruge,odlučuje o prigovorima protiv odluka Upravnog odbora,donosi sve odluke u vezi s radom Udruge za koje nije nadležan Upravni odbor.
(2) Sjednica Skupštine može biti redovna, izborna ili izvanredna.
(3) Skupština se sastaje prema potrebi, a najmanje jednom u tijeku godine.
(4) Izvanredna sjednica Skupštine odlučuje samo o pitanjima zbog kojih je sazvana.
(5) Sjednicu Skupštinu saziva Upravni odbor. Upravni odbor je obvezan sazivati zasjedanje Skupštine u roku od 30 dana od dana kada je to predložio predsjednik Udruge ili 10 redovitih članova Udruge.
(6) Sjednici Skupštine mogu prisustvovati i gosti s pravom rasprave, ali bez prava odlučivanja.
(7) Upravni odbor je dužan pozive za zasjedanje Skupštine dostaviti članovima najmanje 7 dana prije samog zasjedanja.
(8) Ako Upravni odbor ne sazove Skupštinu u roku iz stavka 5. ovog članka, predlagači mogu sami sazvati sjednicu Skupštine.
Članak 21.
(1) Skupštini predsjedava, te odluke potpisuje predsjednik a u slučaju spriječenosti dopredsjednik.
(2) O radu sjednice Skupštine vodi se zapisnik, koji se trajno čuva u arhivi.
(3) Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova Udruge s pravom glasa.
(4) Odluke Skupštine smatraju se punovažećima i valjanima, ako sjednici Skupštine prisustvuje natpolovična većina članstva Udruge s pravom glasa, osim u slučaju stavka 5. ovog članka.
(5) U slučaju donošenja odluke o prestanku rada Udruge, potrebna je dvotrećinska većina prisutnih članova Udruge s pravom glasa.
U P RA V N I O D B O R
Članak 22.
(1) Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge koje provodi odluke Skupštine i najviše tijelo upravljanja između dviju sjednica Skupštine. Upravni odbor vodi rad Udruge i druge poslove u okviru nadležnosti utvrđenih ovim Statutom.
Članak 23.
(1) Upravni odbor čine:
· Predsjednik
· Dopredsjednik
· Blagajnik
· 5 člana Upravnog odbora
(2) Članovi Upravnog odbora biraju se iz Skupštine tajnim glasovanjem, u skladu sa demokratskim normama.
(3) Mandat članova Upravnog odbora traje 4 godine i mogu biti ponovno birani.
(4) Predsjednik i dopredsjednik Udruge članovi su Upravnog odbora po položaju.
Članak 24.
(1) Upravni odbor: priprema nacrt Statuta i drugih akata, saziva zasjedanje Skupštine, predlaže dnevni red i priprema sve materijale o kojim Skupština raspravlja,izvršava odluke Skupštine,
prima nove članove Udruge, i predlaže Skupštini imenovanje počasnih članova,odlučuje o isključenju iz članstva,odlučuje o promjeni adrese sjedišta Udruge,odlučuje o raspodijeli prikupljenih sredstava,odlučuje o visini naknade članovima za opravdane troškove nastale u vezi s obavljanjem
djelatnosti Udruge,kontrolira rad tijela udruge, poglavito predsjednika i dopredsjednika u smislu moralnog i pravodobnog izvršenja svojih dužnostiodlučuje o dodjeli nagrada i priznanja za nesebičan rad članovima Udruge u okviru djelatnosti Udruge idaje prijedloge Skupštini za dodjelu prigodnih zahvalnica i priznanja fizičkim i pravnim osobama koje su osobito doprinijele ostvarivanju ciljeva Udruge.
Članak 25.
(1) Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik.
(2) Sjednicom Upravnog odbora rukovodi predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti dopredsjednik.
(3) Upravni odbor punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična većina Upravnog odbora.
(4) Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članova.
(5) Članovi Upravnog odbora odgovorni su Skupštini za svoj osobni i zajednički rad.
P R E D S J ED N I K
Članak 26.
(1) Predsjednika bira i razrješava Skupština.
(2) Predsjednik se bira tajnim glasovanjem, u pravilu između najmanje 2 kandidata. Predsjednik je izabran ako dobije natpolovičnu većinu glasova Skupštine.
(3) Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.
(4) Mandat predsjednika traje četiri (4) godine, i može biti ponovo biran.
Članak 27.
(1) Predsjednik ima slijedeća prava i obveze:zastupa Udrugu na temelju Statuta i drugih općih akata Udrugesaziva sjednice Upravnog odbora, predsjedava sjednicama Skupštine i Upravnog odborapotpisuje akte koje donosi Skupština i Upravni odborbrine o izvršenju odluka tijela Udrugeobavlja i druge poslove i zadatke utvrđene ovim Statutom, drugim općim aktima Udruge ili odlukama njezinih tijela
(2) Predsjednik je odgovoran za svoj rad Upravnom odboru i Skupštini.
D O P R ES J E D N IK
Članak 28.
(1) Dopredsjednika bira Skupština, iz redova članova Udruge, na razdoblje od četiri (4) godine, i može biti ponovo biran.
(2) Dopredsjednik udruge obavlja slijedeće poslove:zastupa Udrugu, odnosno zamjenjuje predsjednika Udruge u svim poslovima u slučaju
njegove spriječenostibrine i odgovoran je za zakonitost rada Udruge i izvršenje zakonom i drugim propisimaosigurava izvršenje odluka, programa, planova, smjernica i zaključaka Skupštine i
Upravnog odborabrine se za namjensko trošenje sredstavavodi evidenciju članstva
D vodi i čuva evidenciju financijsko-materijalnog stanja udrugebrine o javnosti rada Udrugepriprema sjednice Skupštine i Upravnog odbora i pomaže predsjedniku injegovom radu za svoj rad odgovoran je Upravnom odboru
Članak 29.
(1) O opozivu dužnosnika i članova tijela Udruge odlučuje Skupština, ako:ne obavlja ili neuredno obavlja dužnostisvojim aktivnostima šteti interesima ili ugledu Udrugesam zatraži prestanak funkcije
I M O V I N A Članak 30.
(1) Udruga se financira iz sredstava upisnine, članarina, donacija, poklona, nasljedstva i sredstava iz proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave.
(2) Svaka prikupljena sredstva koriste se isključivo za nesmetan rad Udruge.
(3) Poslovanje se obavlja isključivo putem žiro – računa Udruge.
Članak 31.
(1) Financijska godina Udruge počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca iste godine.
P R E S T A N A K R A D A U D R U G E Članak 32.
(1) Rad Udruge prestaje odlukom Skupštine, a u skladu s Člankom 21. stavka 5. ovog Statuta ili iz razloga propisanih Zakonom.
Članak 33.
(1) U slučaju prestanka rada Udruge, njezina se imovina raspodjeljuje među aktivnim članovima Udruge prema udjelu i dužini članstva u Udruzi, odnosno zaslugama.
IN F O R M I RA N J E Č L A NST VA Članak 34.
(1) Članovi Udruge imaju pravo uvida u rad tijela Udruge i odluke koja ta tijela donose.
(2) Informacije o aktivnostima Udruge, radu njezinih tijela, te o odlukama koje su donesene, članovi Udruge dobivaju putem elektroničkog glasila.
O S T A L E O D R E D B E Članak 35.
(1) Skupština Udruge može dodijeliti prigodna priznanja fizičkim i pravnim osobama zaslužnim za ostvarivanje programskih ciljeva Udruge ili za doprinos pojedinim akcijama Udruge.
Članak 36.
(1) Tumačenje odredbi ovog Statuta daje Skupština Udruge.
Članak 37.
(1) Ako koja odredba Statuta dođe u suprotnost s kojim pozitivnim propisom RH, ista odredba prestaje važiti s danom stupanja propisa na snagu, a umjesto nje primijenit će se nova odredba u skladu s važećim propisom.
Članak 38.
(1) Ovaj statut Udruge stupa na snagu s danom odobrenja upisa pri nadležnom tijelu.
Predsjednik Udruge:
(Ime i prezime)
________________________________
u Brezovici, Zagreb, 23. 11. 2009.
Primjedbe i prijedloge šaljite na e-mail adresu ili napišite kao komentar.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)
