24 svibanj 2010

24. 05. 2010 - Dopis USKOK-u da preispita dokumentaciju o oduzetom zemljištu na Brezovičkom polju

USKOK
Ured u Zagrebu Gajeva 30a,
10 000 Zagreb
Tel: 01/4591874;
Faks: 01/ 4591878 ;
e-mail: uskok.zg@uskok.hr


Datum: 24. 05. 2010

Predmet:
Povrat oduzetog zemljišta na Brezovičkom polju

Poštovani,
Javljam vam se kao predsjednik Udruge za povrat imovine Brezovičko polje.
Građanima Brezovice i šire okolice oduzeto je poljoprivredno zemljište tokom 60’tih i početkom 70’tih godina prošlog stoljeća.
Zemljište je oduzeto na području Gradske četvrti Brezovica u svrhu gradnje Peradarske farme Agrokoka koja je poslovala u sklopu Agrokombinata koji je dobio to zemljište na korištenje. Danas je bivšu Agrokoku preuzela Poljoprerada koja je isto tako bila dio Agrokombinata.
U zadnjih nekoliko mjeseci građani Brezovice a i šire slušaju o situaciji u Poljopreradi iz Hrvatskog Leskovca koja je dovedena u stečaj i tu se govori o tome da Poljoprerada namjerava prodati (poljoprivredno) zemljište za gradnju golf terena itd..Na Radiju 101 obljavljen je intervju sa Ivicom Rogicem, regionalnim povjerenikom sindikata PPDIV’a i radnikom u tvrti Pojoprerada iy Hrvatskog Leskovca koji se može nači na slijedečoj web adresi:

http://www.radio101.hr/vijesti/intervju/ivica-rogic-poljoprerada-se-gasi-zbog-golf-terena

On kao predstavnik sindikata navodi slijedeče: ”Poljoprerada proizvodi stočnu hranu i konzumna jaja koja su tražena na tržištu. Ona naplaćuje sve što proizvodi, a ne proizvodi. Vlasnici i menadžment očito imaju ciljeve ne raditi dalje”, kaže Rogić. ”Poljoprerada se nalazi na parceli dugačkoj dva kilometra, koja se proteže od Hrvatskog Leskovca do Brezovice. Jedan političar rekao je u Saboru da je kapital svaka parcela s koje se vidi katedrala. Vjerujem da je cilj upravo ta parcela i da su u pozadini problema Poljoprerade apetiti građevinskog lobija, te da je plan na toj parceli raditi golf igralište. Moram reći da mi sindikalci i radnici Poljoprerade nemamo ništa protiv, ali zahtijevamo da tih sto ljudi koji sada proizvode jaja i stočnu hranu bogatunima nose golf palice za pet tisuća kuna mjesečno uz plaćene doprinose.”

Mi kao vlasnici i nasljednici oduzete imovine i kao Udruga građana Brezovice za povrat imovine s velikom pozornošču pratimo zbivanja oko Poljoprerade jer se tu radi o zemljištu koje je oduzeto građanima Brezovice i do sada je svega 12 % toga odzetoga zemljišta vračeno vlasnicima dok velika večina vlasnika i dalje nemože ostvariti svoja prava.
Kako je moguče da sada Poljoprerada nastoji prodati to isto zemljište kojeg po zakonu i nisu mogli postati vlasnicima, a da se to zemljište ne vrača pravim vlasnicima i njihovim nasljednicima?
Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća potvrđuje sljedeće:
Članak 2.
U društveni kapital ne ulazi poljoprivredno zemljište koje je vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945. Jasno je da je protivno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća u imovinu tadašnje Agrokoke ušlo nasilno oduzeto poljoprivredno zemljište na Brezovičkom polju i to je još jedna u nizu nepravilnosti gdje se ne poštuju ni Ustav ni zakoni Republike Hrvatske.
Nakon 1990. u Republici Hrvatskoj kao samostalnoj državi dolazi do usvajanja niza novih zakona. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu od 23. srpnja 1991. (NN br. 34/91), kojim je u skladu s čl. 3. Zakona izvršena pretvorba vlasništva na poljoprivrednom zemljištu koje se u ranijem političkom sustavu smatralo društvenim, a nalazilo se izvan građevinskih područja naselja, Republika Hrvatska postaje nositeljem vlasničkih prava i na poljoprivrednom zemljištu u k.o. Brezovica na Brezovičkom polju.
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i njegovim kasnijim izmjenama i dopunama određen je pojam poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, njegova namjena, zaštita, promet kao i oblici te načini njegovim raspolaganjem. Također, stavak 2. članka 3. istog zakona određuje, citiramo; …“ Poljoprivredno zemljište koje je ranijim vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945. ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske do donošenja propisa o denacionalizaciji i vraćanju poljoprivrednog zemljišta prijašnjim vlasnicima“.
Dakle, temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivredno zemljište koje se do tada nalazilo u društvenom vlasništvu prešlo je po sili zakona u vlasništvo Republike Hrvatske koja je tako postala nositeljem prava vlasništva nad cjelokupnim poljoprivrednim zemljištem. Time je ujedno poljoprivredno zemljište postalo vlasništvom Republike Hrvatske i, dakle, imalo poznatog vlasnika pa slijedom ovih činjenica nije smjelo ući u društveni kapital poduzeća u pretvorbi.

Zemljište je zagađeno, zapušteno i neobrađeno za što i Republika Hrvatska i Grad Zagreb kao jedinica lokalne samouprave na čijem je to podučju snose odgovornost.
Od prijašnjih 4 farme unutar “Agrokoke“ radi još samo jedna i to se vrlo lako može vidjeti i utvrditi odlaskom na teren do njih samih.
Ako su farme prestale s radom i ako je zemljište neobrađeno jasno je da postoje uvjeti da se to zemljište vrati prijašnjim vlasnicima ili da im se pak dodijeli zamjensko iste kvalitete.

U samom postupku povrata oduzetog zemljišta tj. donošenja raznih zakona i raznih uredbi kršili su se brojni zakoni i Ustavom Republike Hrvatske vlasnicima i njihovim nasljednicima zagarantirana prava i mi vlasnici i njihovi nasljednici se pozivamo između ostaloga na sljedeće:
Ustav Republike Hrvatske•
Članak 3. nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša.•
Članak 19. Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.
II. TEMELJNE ODREDBE,u članku 5. Ustava Republike Hrvatske jasno piše u stavku 2. “Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske“.III. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA,u članku 14. između ostaloga stoji, da su svi pred zakonom jednaki, a u članku 19. sadržan je izričit zahtjev da: …“Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu“. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
Članak 48.Jamči se pravo vlasništva.Jamči se pravo nasljeđivanja.
Naša ljudska prava i temeljne građanske slobode su ozbiljno narušene onemogućavanjem povrata nasilno oduzetog zemljišta na Brezovičkom polju što predstavlja kršenje Konvencije o ljudskim pravima i slobodama, koje je potpisnica i Republika Hrvatska.
Isto tako se pozivamo se na Upravni sud Republike Hrvatske i tražimo poništenje rješenja o eksproprijaciji poljoprivrednog zemljišta na Brezovičkom polju sukladno s odlukom Upravnog suda Republike Hrvatske US 5780/1996 od 28. siječnja 1998. godine kojom se traži poništenje eksproprijacije poljoprivrednog zemljišta.
Neshvatljivo je da je procjena Područne porezne uprave Grada Zagreba 10 Kn za kvadratni metar toga zemljišta, a svi znamo da vrijedi daleko vise pogotovu ako se prenamijeni u građevinsko.
Zar je moguće da bi netko mogao otkuptiti zemljište po toj mizernoj cijeni a da pravi vlasnici i nasljednici ostanu ”praznih ruku”.
Mi kao Udruga građana za povrat imovine iz Brezovice vas molimo da onemogučite bilo kakovu manipulaciju i mešetarenje tim zemljištem jer to zemljište nemože nikome drugome doči u ruke nego samo pravim vlasnicima i nasljednicima.Mi smatramo da to zemljište nemože uči u stečajnu masu Poljoprerade jer nikada nije ni smjeli biti u njihovom vlasništvu.
Poljoprerada tj. Agrokoka su se u više navrata (prema podacima iz Gruntovnice) nastojali upisati kao vlasnici u na svo poljoprivredno zemljište u zemljišne knjige i njihovi zagtjevi su odbijeni.

Molimo vas da onemogučite bilo kakovu dalju malverzaciju tim zemljištem i trazimo od vas da se stavi moratorij na bilo kakovu prodaju toga zemljišta.
Molimo vas da preispitate svu dokumentaciju vezanu uz nasilno oduzeto zemljište na Brezovičkom polju i da poduzmete potrebne radnje koje bi omogučile pravim vlasnicima i njihovim nasljednicima da ostvare svoje prava u potpunosti.

Mi smo isto tako spremni na razgovore sa mjerodavnim organima, ustanovama i institucijama kako bi što prije riješili pitanje povrata zemljišta za one koji nisu do sada podnijeli zahtjeve ili koji su ih podnijeli ali iz raznoraznih razloga ti zahtjevi jos nisu riješeni. Ako bi ti razgovori bili svrsishodni onda bi to moglo dovesti i do rješenja kojim bi bile zadovoljne sve zainteresirane strane i na taj način bi se ispravila dugogodišnja nepravda i izbjeglo dugogodišnje pravne i druge postupke.

Popis dijela čestica u privitku.
Datum: 24. 05. 2010
U ime udruge za povrat imovine Brezovičko polje:
Predsjednik Udruge: Željko Čižmešija v.r.

0 komentari: